|
 |
|
Pozdrav. Imam pitanje vezano za platinske metale. Pokusala sam pronaci odgovor ali bez uspjeha. Zasto se platinski metali tacnije Rh, Ir, Os, i Ru ne otapaju u kiselinama?Znam da elektrodni potencijal ne moze biti razlog s obzirom na to da zlato ima veci elektrodni potencijal od svih platinskih metala pa se otapa u zlatotopci. Takodjer srebro ima veci elektrodni potencijal od Ru i Rh pa se otapa u oksidirajucim kiselinama.Pt i Pd imaju najvece vrijednosti EP pa se otapaju u zlatotpci. Zasto su ostali platinski metali inertni prema kiselinama? Da li formiraju zastitni sloj oksida koji ih cini inertnim ili postoji drugi razlog?
Unaprijed hvala na odgovoru.
|
|
Ime i prezime:
Preljević Medina
preljevicmedina@hotmail.com
|
 |
 |
Rekao bih da si dosta dobro naslutila. Metali s pozitivnim redukcijskim potencijalima mogu se otapati samo u oksidirajućim kiselinama, odnosno, općenitije, u sustavima u kojima postoje jak oksidans i nešto što će osigurati da se oksidirani metal zadrži u otopini. Npr. za otapanje zlata može se koristiti lužnata otopina natrijevog cijanida i vodikovog peroksida, pri čemu peroksid služi kao oksidans, a cijanidni anioni koordiniraju zlatove(I) katione.
Otapanje, dakle, slijedi samo ako nastaju topljivi produkti (npr. spomenuti dicijanoaurat(I)) i ako se ne stvaraju pasivni površinski slojevi. Primjerice, ubacimo li komadić olova (koje ima negativan redukcijski potencijal) u klorovodičnu kiselinu, neće se događati gotovo ništa jer će se na površini formirati sloj slabo topljivog olovovog(II) klorida koji će priječiti daljnju reakciju. Tek nakon dugog čekanja moći ćemo uočiti da su na površini olova nastali kristalići olovovog(II) klorida.
Oksidni sloj je tipičan način na koji se pasiviraju metali, pa tako i oni platinski. On ne mora uvijek služiti kao zaštita od korozije, ali hoće kad god je metal u kontaktu s vodom u kojoj nije otopljeno ništa što će dovoljno efikasno koordinirati metalne katione i tako spriječiti formiranje oksidnog sloja. Oksidi većine metalâ netopljivi su u vodi i to često priječi bilo kakve daljnje reakcije. K tomu, može se dogoditi i da oksid jednostavno nastaje brže nego što ga ostale vrste u otopini mogu otopiti, tako da otapanje traje takoreći vječno. To je npr. slučaj s rodijem u zlatotopci, kod kojega reakcijski uvjeti mogu odrediti hoće li se rodij otopiti ili ne.
Nekakav detaljnjiji i konkretniji opis može se sklopiti tako da se prouče svojstva jednog po jednog metala. Emsleyjev Vodič kroz elemente čini mi se pristojnim početkom, a pokoja informacija naći će se u Filipovićevoj i Lipanovićevoj Općoj i anorganskoj kemiji te Mellorovoj modernoj anorganskoj kemiji (ako uspiješ naći).
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
i.cvrtila@rug.nl
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
