U 250gvode oropi se 5g NaCl, 3,5g HCl i 3,2g KHCO3. Gustoća otopine je 1,03g/cm3. Izračunaj:a)masenu koncentraciju iona Na+, K+, i Cl-;b)mnozinsku koncentraciju;c)maseni udio tih iona u otopini.

Ime i prezime: Mario Kovac mario.kovac@gmail.com

 


Prvo što treba izračunati masa su i volumen otopine. Masu ćeš dobiti tako da pozbrajaš mase vode i otopljenih tvari, a volumen tako da masu otopine podijeliš s gustoćom.

Nakon toga treba izračunati množinu svake od otopljenih tvari, i to tako da im mase redom podijeliš s pripadnim molarnim masama. Molarne mase ćeš ili naći u literaturi, ili ćeš ih izračunati tako da pozbrajaš molarne mase svih atoma koji grade formulsku jedinku pojedine tvari. Molarne mase elemenata imaju istu brojčanu vrijednost kao i relativne atomske mase, koje možeš naći u tablici periodnog sustava elemenata.

Množina natrijevih iona bit će jednaka množini natrijevog klorida, množina kalijevih kationa bit će jednaka množini kalijevog hidrogenkarbonata, a množina koridnih aniona zbroju množina natrijevog klorida i klorovodika. Mase ionâ dobit ćeš množenjem množina s molarnim masama pripadnih elemenata.

Množinsku koncentraciju dobit ćeš dijeljenjem množine s volumenom otopine, masenu koncentraciju dobit ćeš dijeljenjem mase s volumenom otopine, a maseni udio dijeljenjem mase s masom otopine.


Opisavši što i kako (ako ne znaš formule, potraži ih u udžbeniku kemije; ako ih tamo nema, pitaj nastavnika; ako nastavnik ne surađuje, posluži se arhivom E-škole kemije), posvetio bih par riječi koncepciji zadatka. U njemu, naime, treba dobiti devet rezultata. Tim rezultatima zajedničke su dvije stvari: trivijalni su za izračunati i nikoga ne zanimaju. Dakle, ono što u zadatku u principu treba raditi je postaviti par formula i puno tipkati, što ga čini vježbom za prste, a ne za mozak.
A da vježba za mozak ne bi bila za odbaciti, pokazuje izbor otopljenih tvari. Jedna od njih je, naime, plin. Iako se plinovi, pogotovo ako su halogenovodici, općenito daju otopiti u vodi, u praktičnom se (kemičarskom) životu s njima obično ne radi, pogotovo ako su halogenovodici. Jednostavnije je i sigurnije uzeti već gotovu otopinu.
Nadalje, klorovodik, odnosno klorovodična kiselina, reagira s kalijevim hidrogenkarbonatom, pri čemu nastaju kalijev klorid, voda i ugljikov dioksid. Konkretno će nastati 1,40 g ugljikovog dioksida, a pri 20 °C u 250 mL vode otopilo bi se 0,42 g (pri 0 °C 0,82 g), dok će ostatak postupno ishlapiti. To znači da će se masa otopine promijeniti za oko gram, što utječe i na koncentracije i masene udjele. Bilo bi ljepše imati zadatak koji ili ne uključuje kemijske reakcije, ili je tako postavljen da greška zbog zanemarivanja kemijskih reakcija bude velika, a ne na zadnjoj značajnoj znamenci, kao što je to ovdje slučaj.

Uglavnom, iako ovaj i slični zadaci nisu glavni krivci za to što učenici u pravilu mrze kemiju, sasvim je sigurno da neće baš nimalo doprinijeti poboljšanju situacije.

Pozdrav,

Odgovorio: Ivica Cvrtila   i.cvrtila@rug.nl

<-- Povratak

 

Postavite pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika.

copyright 1999-2000 e_škola_________kemija