|
 |
|
Poštovanje, zanima me može li mi itko odgovorit na hrvatskom jeziku koja je razlika između ključanja i isparavanje tekućine? Također me zanima kako tlak utječe na promjenu agregacijskih stanja tekućina.
|
|
Ime i prezime:
Vladimir Mikulic
vladimir.mikulic2@gmail.com
|
 |
 |
Isparavanje je pojava prelaska tvari iz tekuće (kapljevite) u plinsku fazu. (O zbrci s nazivima tekućina i kapljevina pisao sam ovdje.) Isparavanje se zbiva na granici između tekućine (kapljevine) i plinske faze, tj. na površini tekućine. Brzina isparavanja ovisi o temeperaturi, tlaku, brzini strujanja okolne atmosfere i zasićenosti okolne atmosfere parama tekućine. Što je temeperatura viša, što je tlak niži, što je strujanje okolne atmosfere brže i što je zasićenost okolne atmosfere parama manja, to će isparavanje biti brže i intenzivnije.
Zagrijemo li tekućinu do vrelišta, doći će do živog, intenzivnog, burnog i naglog isparavanja uz pojavu najprije mjehurića, a zatim i sve većih mjehura pare. Tu pojavu nazivamo vrenje, a za takvu tekućinu kažemo da vrije ili da kipi.
Ključanje je drugi naziv za vrenje. Taj je naziv više karakterističan za srpsko kemijsko nazivlje, dok je naziv vrenje više karakterističan za hrvatsko kemijsko nazivlje (to vidimo npr. po tome da se za engleski naziv boiling point u hrvatskome kemijskom nazivlju upotrebljava naziv vrelište, a u srpskome tačka ključanja). No, u tome ne treba biti isključiv; svakako je dobro znati za što više naziva i poznavati njihovo značenje.
Inače, o razlici između vrenja i isparavanja dosta smo pisali na e-školi kemije, pa savjetujem da pretražiš i stare odgovore.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Tomislav Portada
tportad@irb.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
