Zamolila bih odgovor u vezi odstupanja od pravila okteta. Kod crtanja, nakon sto odredim broj valentnih elektrona i odredim sredisnji atom, nije mi jasno kako da znam crtam li npr.trostranu bipiramidu ili cetverostranu piramidu. Zasto je BCl3 planarna struktura a ne T-molekula? Hvala puno unaprijed.

Ime i prezime: Sara Butkovic butkovic.sara@gmail.com

 


Općeniti odgovor na svoje pitanje naći ćeš ovdje, a od velike je koristi i ova tablica, kao i ona ispod nje.

U konkretnim slučajevima, trostrana je bipiramida karakteristična za slučaj kad je oko centralnog atoma samo pet drugih atoma, dakle nijedan nevezni elektronski par (npr. kod fosforovog pentaklorida). Ako je uz pet atoma prisutan i jedan nevezni elektronski par (npr. kod bromovog pentafluorida), onda će molekula imati geometriju kvadratne piramide.
Trigonska planarna geometrija prisutna je kad imamo tri koordinirana atoma i nijedan nevezni elektronski par (npr. spomenuti borov triklorid). Ako pored triju atoma imamo i jedan nevezni elektronski par, oblik molekule bit će trigonska piramida (npr. amonijak), dok će s dva nevezna para molekula imati T-oblik (npr. klorov trifluorid).
Razlozi za to opisani su u tekstu koji sam spomenuo u uvodu: elektroni se odbijaju, pri čemu se najviše odbijaju nevezni elektronski parovi, za njima nevezni i vezni, a najmanje vezni parovi međusobno. Kako to vodi u pojedine molekulske geometrije, možemo si ilustrirati pomoću klorovog trifluorida. Kod njega su oko klorovog atoma tri vezna i dva nevezna elektronska para. Njih ćemo svakako rasporediti u trigonsku bipiramidu, jer su tako svi skupa najudaljeniji, a pitanje koje preostaje je hoće li nevezni elektronski parovi biti aksijalni, ekvatorijalni, ili jedan ekvatorijalni, a drugi aksijalni. Prvi slučaj znači da će kut među njima biti 180 °C, drugi da će biti 120°, a treći da će kut biti 90°. Iako je 180° najveći kut među neveznim parovima, u tom bi slučaju svaki nevezni par imao po tri susjedna vezna elektronska para pod kutom od 90°, dok će, ako su oba ekvatorijalna, imati po dva susjedna para pod kutom od 120° i samo jedan pod kutom od 90°. Zbog toga će molekulska geometrija biti T-oblika, a ne trigonska planarna.

Uglavnom, da bi se došlo do molekulskih geometrija, nužno je, ali i dovoljno, poznavati jednostavan princip o tomu koliko se što odbija te na papiru nacrtati sve mogućnosti. Naravno, to vrijedi za jednostavne, uglavnom binarne spojeve. Kad imamo posla sa spojevima više elemenata ili s većim molekulama, određivanje molekulske geometrije postaje sve manje stvar slobodne procjene, a sve više stvar eksperimenta i računa.

Pozdrav,

Odgovorio: Ivica Cvrtila   i.cvrtila@rug.nl

<-- Povratak

 

Postavite pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika.

copyright 1999-2000 e_škola_________kemija