|
 |
|
Poštovani,
zanima me jeli prah amonijeva dihidrogenfosfata (NH4H2PO4)koji se koristi za punjenje univerzalnih (ABC) aparata za gašenje požara škodljiv za ljudsko zdravlje npr. ako se udiše ili dolazi u kontakt s kožom.
Zahvaljujem.
|
|
Ime i prezime:
VEDRANA VIĐAK GERŽELJ
vedrovg@gmail.com
|
 |
 |
Amonijev dihidrogenfosfat nije otrovan. Međutim, kao i svaka druga sol, može iritirati kožu, sluznicu ili oči, tako da u radu s njime treba izbjegavati direktan kontakt.
Ako nešto amonijevog dihidrogenfosfata ipak završi na koži ili u očima, izloženo mjesto treba odmah isprati vodom ili sapunom. Pojavi li se kakva reakcija na koži, pomoć treba potražiti kod najbližeg liječnika.
U slučaju udisanja prašine također može doći do iritacije, tako da je u situacijama kad postoji rizik od udisanja potrebno imati zaštitnu masku. Ako unatoč svekolikom oprezu (ili radi pomanjkanja istog) nešto amonijevog dihidrogenfosfata ipak bude udahnuto, treba se hitro maknuti na svjež zrak i, osjeti li se bilo kakovo peckanje u grlu ili nosu, otići liječniku.
Kako pitanja o sigurnosti, odnosno opasnosti od kemikalija, dobivamo barem nekoliko puta na godinu, dometnuo bih da se barem u vrijeme profesora Plavšića odgovore na takova pitanja moglo dobiti i od Hrvatskog zavoda za toksikologiju (i antidoping).
Također, dodao bih da pri radu s kemikalijama postoje određena pravila. Ona su ukratko ta da se koristi zaštitna oprema, dakle kuta, naočale i rukavice, a ako se razvija aerosol ili diže prašina, onda i zaštitne maske. Ta pravila ne vrijede samo za kemiju, nego za rad kao takav.
Nadalje, iako se među kemijskim spojevima i smjesama može naći eksplozivnih, kancerogenih ili otrovnih tvari, čak i s onima posve bezopasnima (npr. natrijev klorid, voda ili elementarno željezo) mora se postupati jednako oprezno kao i s najopasnijima. S jedne strane, razlog tomu je da se izbjegnu nepotrebni gubici kemikalija uslijed neopreznog postupanja. S druge strane, čak i najbezazlenije tvari mogu napraviti nešto. Kuhinjska sol blago iritira kožu, a zašto ne želimo dugo biti mokri, ne treba posebno govoriti. Etanol konzumiramo, ali ako se njime zalijemo, opet može doći do blage iritacije. Međutim, ona nas neće zamarati ako postoji neki razlog zašto smo na kožu stavili etanol (npr. u dezodoransu ili za dezinfekciju.) Dodatan razlog za oprez pri radu s bilo kakvim kemijskim spojem je stvaranje navike. Mi smo, naime, podosta skloni automatiziranju svojih radnji i zbog toga nam se lako može dogoditi da, automatiziramo li si neku radnju s takoreći bezopasnim tvarima, istu automatiku poslije primijenimo i na opasne, radeći jedno, a misleći drugo. Znatan dio nezgoda koje se događaju pri radu s kemikalijama proizlazi upravo iz "automatiziranog neopreza".
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
i.cvrtila@rug.nl
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
