|
 |
|
Može li se živinim termometrom izmjeriti temperatura od -45 stupnjeva Celzijevih ako je ledište žive -39 stupnjeva. Objasni!
|
|
Ime i prezime:
Laura Vujčić
laura.vujcic1@gmail.com
|
 |
 |
Da bi živin termometar radio, živa mora biti tekuća. Naime, stupac žive u termometru ne podiže se samo zbog termičkog istezanja u stupcu, već uglavnom zbog promjene volumena u mjehuriću na dnu termometra. Taj je volumen puno veći od volumena stupca i upravo zahvaljujući tomu uopće se može vidjeti kako se stupac žive podiže ili spušta s temperaturom. Sav višak žive, nastao širenjem zbog zagrijavanja, odlazi u stupac te se isto tako vraća u mjehurić kad temperatura padne.
Smrzne li se živa, podizanje stupca ovisi samo o koeficijentu linearnog istezanja, koji je toliko malen da bi oku promatrača visina stupca ostala istom koliko god temperatura dalje padala. Pored toga, kako u mnogim izvedbama živinih termometara cjevčica sa živom sadrži i neki plin (tipično argon ili dušik), smrzavanjem žive i posljedičnim njezinim odvajanjem od stakla u taj prostor ulazi i plin. Kad se živa opet rastali, taj plin može ostati zarobljen u vidu mjehurićâ, zbog čega će termometar dalje uvijek pokazivati nešto višu temperaturu. Takav termometar više nije upotrebljiv i popraviti se može jedino u tvornici u kakvoj je i izrađen.
U krajevima gdje temperature padaju ispod ledišta žive termometri se zbog toga odnose na toplo čim dođe kakav val hladnoće, a ponegdje se koriste i termometri u kojima je živi dodano nešto talija, čime se talište, a time i raspon upotrebljivosti termometra, može spustiti do −61,1 °C. No, ni takvi termometri nisu prikladni za npr. Antarktiku ili sjeveroistok Sibira, gdje se temperature uredno spuštaju ispod ledišta žive. Na jednom mjestu na Antarktici, tzv. Argusovoj ledenoj kupoli, temperature znadu doći i do −90 °C.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
i.cvrtila@rug.nl
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
