|
 |
|
Poz!
Zanima me u kojim sve slucajevima moram staviti ravnotezne strelice? Nekada mi u zadatku ne bude napomenuto da se radi o ravnotezi, a stavljene su.
Hvala.
|
|
Ime i prezime:
Lara Odorcic
lara.odorcic@gmail.com
|
 |
 |
U kemiji zapravo ima malo više strelica i njihova upotreba u prvom redu ovisi o tomu što želimo reći. Za "obične" jednadžbe dostajat će tri vrste. Ako želimo poručiti samo da se zbila neka kemijska promjena, dovoljna će biti jedna strelica. Primjerice, rečenica "Reakcijom jedne molekule vodika i jedne molekule joda nastale su dvije molekule jodovodika." kraće se dade zapisati kemijskom jednadžbom:
H2 + I2 → 2 HI
Želimo li pak dometnuti da ta reakcija ide u oba smjera tj. da je povrativa, stavit ćemo dvostruku strelicu:
H2 + I2 ⇄ 2 HI
U principu, svaka kemijska reakcija može ići u oba smjera, tako da dvostruka strelica sama po sebi nikad nije pogrešna. Ipak, kod mnogih će reakcija na kraju ostati zanemarivo malo reaktanata pa nema puno smisla naglašavati teorijsku povrativost takovih reakcija.
Pored dvostruke strelice postoji još i dvostruka polustrelica kojom se želi reći da govorimo o sustavu u ravnoteži:
H2 + I2 ⇌ 2 HI
I za tu bi se strelicu moglo reći da je uvijek ispravna, budući da kemijske reakcije općenito završavaju u ravnotežama. Izuzetak su tzv. vanravnotežni sustavi, u kojima se ravnoteža, uslijed stalnog protoka energije, nikad (ili barem dok sustav prima energiju) ne uspostavlja. Tipičan primjer takovih sustava svako je živo biće.
Ta se strelica često miješa s dvostrukom strelicom i tek će najveći kemijski inkvizitori inzistirati na upotrebi jedne ili druge točno onako kako su to smislili smislitelji kemijske simbolike. Pogledaš li malo u arhivu E-škole, primijetit ćeš da i mi pišemo svakakvih strelica. Bitnije je da znamo što želimo poručiti i da to onda razumljivo napišemo, dok ćemo se formalizma držati kad to zahtijevaju sitni detalji ili znanstvena razina onoga što pišemo. Drugim riječima, ako pišemo znanstveni rad u kojemu se puno bavimo ravnotežama, vjerojatno ćemo paziti na to kakve strelice pišemo, dok za popularnoznanstvene tekstiće koje će pročitati šačica ljudi možda i nećemo.
Sve u svemu, to kakve su strelice (naj)prikladnije određuje tema odnosno zadatak kojim se baviš. Ako je u pitanju neka stehiometrija, dovoljna je jednosmjerna strelica. Ako je priča o organskim reakcijama, gdje je povrativost reakcija dosta bitna, ići će dvostruka strelica. Ako se baviš ravnotežama, najbolje su dvostruke polustrelice.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
i.cvrtila@rug.nl
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
