|
 |
|
Možete li mi molim Vas objasniti prekristalizaciju. Tražio sam na internetu, no nisam pronašao detaljan odgovor. Pripremam se za medicinski fakultet pa mi je potreban odgovor. Unaprijed zahvaljujem
|
|
Ime i prezime:
Adrian Sallabi
adsallabi@gmail.com
|
 |
 |
Svrha (p)rekristalizacije je da se neka tvar pročisti, što se postiže otapanjem i ponovnom kristalizacijom. Kako bi kristalizacija bila što efikasnija tj. da što manje tvari koju pročišćavamo zaostane u otapalu, koristi se otapalo u kojemu postoji velika razlika u topljivosti pri različitim temperaturama.
Općenito, nečistoće u tvarima možemo podijeliti na one koje se u određenom otapalu otapaju i one koje se neće otopiti. Uzmemo li uzorak tvari koju želimo pročistiti i otopimo li ga u nekom otapalu do zasićenja (tipično pri vrelištu otapala), u otopini će biti onoliko naše tvari koliko se može otopiti te sve topljive nečistoće. U talogu će pak biti eventualni suvišak naše tvari (to se u praksi ipak izbjegava i obično se doda taman toliko otapala da se otopi sva tvar koju pročišćavamo (pod uvjetom da smo ju u stanju razaznati od netopljivih nečistoća)) i sve netopljive nečistoće. Profiltriramo li takvu otopinu dok je još vruća, sve netopljive nečistoće bit će u talogu, dok će u filtratu biti samo one topljive.
Ostavimo li sad filtrat da kristalizira (tipično zbog hlađenja), ono što će kristalizirati bit će kristali tvari koju pročišćavamo, dok će topljive nečistoće, budući da otopina (vjerojatno) nije bila zasićena njima, ostati u matičnici. Filtracijom tog taloga odvojili smo i topljive nečistoće i dobili tvar čišću od polazne.
To bi, nadam se, bilo i detaljno i općenito, a za pokoju konkretnu priču pogledaj u odgovore na starija pitanja srodne tematike.
Pozdrav,
|
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
i.cvrtila@rug.nl
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
