|
 |
|
Kako objasniti da su trostruke veze između 2 ugljika nestabilne i da su zbog toga spojevi s takvim vezama (etin C2H2 i kalcij-karbid CaC2) vrlo zapaljivi, dok su trostruke veze između dva dušika osobito stabilne ( N2 )?
Kakva je situacija kod cijanida (sa C≡N vezom) i kolika je uloga te veze u zapaljivosti cijanovodika HCN i dicijana C2N2:
H-C≡N
N≡C-C≡N ?
Pretpostavljam, kod HCN dominantnu ulogu u zapaljivosti igra H-C veza, a kod C2N2 C-C veza:
H-C≡N
N≡C-C≡N ?
|
|
Ime i prezime:
Tomislav B.
|
 |
 |
Trostruke veze općenito su vrlo jake, a njihovu (ne)postojanost određuje koliko su jake veze tvarî koje bi nastale iz tvari koje imaju trostruke veze te kakve energijske barijere stoje na putu tim reakcijama.
U slučaju dušika i etina te produkata njihovog hidriranja (hidrazin ili amonijak te etan ili metan) bitno je i to što ugljik s vodikom tvori jače veze nego što to radi dušik. Naime, doprinos jakosti trostruke veze stabilnosti dušika u odnosu na etin samo je polovica ukupne razlike.
Samu stabilnost trostrukih veza opet treba gledati u kontekstu, ovaj put po tomu kako će se atomske orbitale presložiti u molekulske. Konkretno, za dušik i ugljik gleda se razlika između hibridizacija. Ugljik ima četiri elektrona, taman za sp3, dok dušik u tom slučaju ima jedan elektron viška, što ide u prilog sp-hibridizaciji. Iz istog je razloga stabilan i cijanovodik, kao i ugljikov monoksid, kod kojeg imamo najjaču trostruku vezu uopće.
Što se zapaljivosti tiče, to je i pitanje kinetike. Vodikov atom je lako otcijepiti kao radikal, što kod cijanogena nije moguće. Zbog toga će cijanovodik vjerojatno brže reagirati u radikalskim reakcijama. Mehanizme tih reakcija pak ne znam i ne mislim ih tražiti jer je to daleko veći posao, negoli nagađanje o prirodi veza.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
i.cvrtila@rug.nl
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
