Koja se od navedenih termodinamičkih funkcija ne može eksperimentalno odrediti ΔS°, ΔH°, S°,ΔG° ili G°?

Ime i prezime: Matea C. nightmareblake1@gmail.com

 


Direktnim se mjerenjem u termodinamici određuje temperatura, a možemo joj dodati i električni napon, dok sve ostalo treba računati, pa tako i toplinu, koja će ovdje biti glavni parametar. Prebacimo li se iz termina "mjeriti" u "eksperimentalno odrediti", dostupno postaje sve što se može izračunati iz direktnog mjerenja.
Ako je mjerenje izvršeno pri stalnom tlaku, izmjerena će toplina biti jednaka entalpiji, a ako je stalan volumen, toplina će biti jednaka promjeni unutarnje energije. Izmjeri li se toplina neke reakcije pri više različitih temperatura, iz ovisnosti topline o temperaturi mogu se dobiti promjena entropije i Gibbsove energije za tu reakciju. Standardne vrijednosti dobit će se mjerenjem pri standardnom tlaku (100000 Pa, s tim da bih preporučio svrnuti pogled ovdje). Kod elektrokemijskih članaka napon je direktno povezan s Gibbsovom energijom, tako da se ona kod takvih sustava također može mjeriti "u jednom potezu", a u zadnjih pola stoljeća pojavilo se i nekoliko uređaja koje su autori nazvali entropometrima, što će reći da su njima mjerili entropiju. Koliko sam shvatio iz sažetaka, i tu se radilo o elektrokemiji.
Ukratko, eksperimentalno se mogu odrediti sve promjene svih termodinamičkih parametara nekog sustava, odnosno termodinamičke funkcije za svaku fizikalnu ili kemijsku promjenu. Ono što još preostaje jesu njihove apsolutne vrijednosti. O definicijama sam ponešto pisao ovdje, tako da ću ovdje samo konstantirati da nekom sustavu možemo odrediti jedino apsolutnu vrijednost entropije, dok se za entalpiju, Gibbsovu energiju i ostale veličine moramo služiti relativnim skalama. To nam ostavlja tek jednu od veličina koje si spomenula kao (eksperimentalno) neodredivu.

Pozdrav,

Odgovorio: Ivica Cvrtila   i.cvrtila@rug.nl

<-- Povratak

 

Postavite pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika.

copyright 1999-2000 e_škola_________kemija