|
 |
|
Postovani,
u skoli smo radili pokus. U epruveti smo otopili kuhinjsku sol i dodali smo srebrov nitrat. Zatim smo polovicu sadrzaj epruvete prelili u drugu epruvetu. U 1.epruvetu nismo svijetlili, a 2.smo osvjetljavali. Sadrzaj epruvete koju smo osvjetljavali poprimio je sivu boju, a sadrzaj epruvete koju nismo osvjetljvali poprimio je bijelu boju. Zasto se to dogodilo? Sto je stvorilo sivu boju? Koji bi bio zakljucak ovog pokusa?
Hvala
|
|
Ime i prezime:
Ivana Purić
ivan.puric@gmail.com
|
 |
 |
Evo nekoliko pitanja koja bi ti mogla biti od pomoći:
Kolike su bile koncentracije natrijevog klorida i srebrovog nitrata?
Koje soli mogu nastati miješanjem natrijevog klorida i srebrovog nitrata? Kolike su njihove topljivosti u vodi?
Što se događa ako se u vodi nađe više neke soli, nego što se može otopiti?
Kako je izgledala otopina odmah nakon miješanja? Je li ostala bistra ili se odmah počela mutiti?
Kako se otopina mijenjala za vrijeme osvjetljavanja? Je li prvo ostala ista, a potamnila kasnije, ili je odmah počela tamnjeti?
Ako se uslijed osvjetljavanja dogodi promjena boje neke smjese, radi li se o fizikalnoj ili kemijskoj promjeni?
Daljnja pitanja koja mogu predložiti nužno bi morala ili tražiti dodatne pokuse, ili dati neke informacije za koje bi najzdravije bilo da se nađu u zaključku.
Konkretno pitanje s kojim se kreće dalje je koja je od prisutnih tvari zbog osvjetljavanja dala sivu boju. Tu se može pretpostaviti da je to ista ona tvar koja je dala talog, ali pretpostavka nije isto što i zaključak. Da bi se bilo sigurno da je sivu boju dala upravo nova tvar, trebalo bi napraviti još tri pokusa, osvijetliti obje polazne otopine a poslije, nakon što se istaloži bijela tvar, i uzorak bistre otopine iznad taloga. Ako se ni u kojoj od tih otopina ne pojavi crna boja, onda se može sigurno zaključiti da siva boja dolazi od interakcije svjetlosti i bijelog taloga.
Iduće pitanje je zašto bi bijela tvar uslijed osvjetljavanja dala nešto sivo. Već sam postavio pitanje radi li se o kemijskoj ili fizikalnoj promjeni, odnosno je li se nešto dogodilo s bojom iste tvari ili je nastala neka nova tvar. Na to pitanje nije jednostavno odgovoriti bez dodatnih pokusa ili kakvih već informacija.
Boja obično aludira na nekakve kemijske promjene, ali to je pravilo, a ne zakonitost. U konkretnom slučaju radi se o fotolizi srebrovog klorida na srebro i klor (da konačno i to spomenem), ali nisam siguran može li se to pouzdano zaključiti iz samo jednog pokusa. Krenemo li od hipoteze da siva tvar jest srebro, moglo bi se u sivu smjesu dodati npr. dušične kiseline koja bi srebro otopila, nakon čega bi se opet pojavio bijeli talog srebrovog klorida. No, i to je tek indikacija, a ne dokaz da se radi baš o srebru.
Zadnje pitanje koje ću postaviti ponešto je indirektno: jeste li možda u nastavi spominjali kemijske osnove klasične fotografije?
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
i.cvrtila@rug.nl
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
