|
 |
|
Puno Vam hvala na brzom odgovoru i lijepim željama.
Imam još nekoliko pitanja vezano za tu temu pa ako možete pomognite:
Tu očito također ima veze u kojim veličinama dobivamo male brojeve jer ako su konc. Male i maseni udio bi tada imao jako malu vrijednost pa je praktičnije koristiti koncentraciju, zar ne?
Gledam baš ispred sebe sastav mineralne vode gdje su navedene količine pojedinih iona pomoću masene koncentracije (mg/L). Očito da tu ne ide maseni udio zato što bismo tu dobili jako male brojeve.
I kad smo već kod toga,vrijednosti su navedene u 1 litri, a boca je od 0.5 L. Da li se iskazuje prema jednoj litri zbog toga što je mjerna jedinica za masenu konc. g/L ili zbog nekog drugog razloga.
U odgovoru ste naveli:
„Slično, ako se u nekom eksperimentu koristi jako koncentrirana otopina, propis će obično spominjati samo maseni udio otopljene tvari, ne i koncentraciju“
Taj dio nisam razumjela. Zašto se u tim zadacima ne bi koristila množinska konc. budući da se prethodno navedena veličina može povezati s masenim udjelom prema izrazu c=w*ρ/M ?
„Razlog zašto molalnost ne ovisi o temperaturi je to što je ona po prirodi omjer množine i mase, nijedna od kojih se ne mijenja s temperaturom. „
Ako je u nazivniku kod veličine molalnost masa otapala, neće li se npr. masa vode isto mijenjati s temperaturom budući da voda pri višoj temperaturi snažnije isparava? Ili se tu radi s zatvorenim sustavima, ali ako je tako onda se ni volumen otopine ne bi smio mijenjati pa bi se mogla koristiti i koncentracija?
Hvala,
LP
|
|
Ime i prezime:
Mirjana Vrdoljak
|
 |
 |
Koncentracija je praktičnija od masenog udjela u prvom redu jer je u nazivniku volumen, a kemičari počesto rade s otopinama. Množinsku će koristiti istraživači, a razlog zašto je na konzumabilijama navedena masena koncentracija vjerojatno je to što prosječan kupac ne zna što je množina, a zna što je masa.
Maseni udio nije problem izraziti brojkom niti ako je jako malen. Pored postotaka i promilâ tu su i ppm-ovi (dijelovi na milijun), ppb-ovi (dijelovi na milijardu) i ppt-ovi (dijelovi na bilijun). Ako vas zbunjuju treća slova u kraticama, to je jer kratice dolaze iz engleskog jezika, u kojemu su milijun, milijarda i bilijun redom million, billion i trillion.
Zašto je sastav mineralne vode izražen u masi otopljenih tvari u litri vode, trebalo bi pitati one koji su to sastavljali. Najvjerojatnije razlog jest neka sprega između mjerne jedinice i toga što su laiku razumljiviji izrazi poput "u jednoj litri ima toliko toga i toga", nego "koncentracija toga i toga je takva i takva". Međutim, za mnoge su proizvode količine ili energijske vrijednosti izražene na 100 g, ili pak po veličini pakovanja. Ne bih rekao da tu postoji neko jednostavno opće pravilo.
U kontekstu masenih udjela namjesto koncentracija nisam pričao o zadacima, nego o laboratorijskim propisima. Ako imam zadanu količinu otopine i maseni udio otopljene tvari, mogu jednostavno odvagnuti ono što ću otopiti i dodati koliko treba otapala. Ako imam zadanu koncentraciju, onda ili moram tražiti odmjernu tikvicu, ili računati. Prvo znade biti naporno, a drugo će praktični kemičar izbjeći kad god može jer bi inače cijele dane samo računao.
Još jedan razlog za masene udjele je to što oni po nekom nepisanom pravilu podrazumijevaju manju preciznost od koncentracija. Ako mi za neki pokus treba desetpostotna natrijeva lužina, uzet ću npr. 10 g NaOH i zaliti to s 90 mL vode, najvjerojatnije u čaši s gradacijom preciznom na 5 mL. Tipično se takve otopine koriste za zakiseljavanje, odnosno zaluživanje ili neutralizaciju i spravljaju se u suvišku, tako da je bitno samo da su "tu negdje" i da ih ne usfali usred eksperimenta.
Uglavnom, u teoriji je svejedno kako je sastav neke otopine definiran, ali praktičari će odabrati ono što im je najpraktičnije.
Iako ne bih isključio mogućnost da se u radu s koligativnim svojstvima na molalnosti inzistira (i) iz formalističkih razloga, prilično sam siguran da su se istraživači potrudili tako urediti svoje pokuse, da im isparavanje vode ne upropasti mjerenja. Jednostavno rješenje je raditi brzo. Nije mi poznato ima li i drugih.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
i.cvrtila@rug.nl
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
