|
 |
|
http://eskola.chem.pmf.hr/odgovori/odgovor.php3?sif=18047
http://eskola.chem.pmf.hr/odgovori/odgovor.php3?sif=17903
Ima li gustoća elektronskog oblaka u vanjskoj silicijevoj ljusci utjecaja na mogučnost tvorenja oktaedarskih kompleksa s kisikom?
|
|
Ime i prezime:
Tomislav B.
|
 |
 |
Gustoća elektronskog oblaka je parametar koji pokriva previše toga odjednom, a da bi bio relevantan za kemijska svojstva elementa. U računalnoj kemiji elektronska gustoća bit će među rezultatima računa, a ne među polaznim podacima, osim ako se ne radi o modeliranju supramolekulskih sustava, gdje se često uzmu već fiksirane elektronske strukture molekula i onda gleda kako će takve molekule međudjelovati.
Ono od čega se kreće, kad se želi vidjeti kakva bi bila svojstva nekog (hipotetskog) spoja, jesu jezgre, (valentni) elektroni i Schrödingerova jednadžba te puno aproksimacija, bez kojih se ništa ne bi dalo riješiti.
U konkretnom slučaju, ono što će se uspoređivati jesu energije silicija oktaedarski koordiniranog kisikom te molekula na koje se takva molekula može raspasti. Pored toga, može se računati i kako se može raspasti te kolike su barijere za pojedine mehanizme. Iz svega skupa na kraju se može sklopiti procjena stabilnosti takvih spojeva i mogući mehanizmi kojima bi se isti raspadali.
Uglavnom, ono na što ciljam je da pitanje po svoj prilici pripada računalnoj kemiji. Jedan rad koji se bavi oktaedarski koordiniranim silicijem, a koji sam našao guglajući, upravo je teorijske sorte.
Taj rad inače spominje mineral taumazit, zanimljiv zbog toga što je u njemu silicijev atom koordiniran sa šest kisikovih atoma. Dva klika dalje (ako znaš gdje kliknuti) nalazi se i mineral stišovit, u kojemu je također silicijev atom koordiniran sa šest kisikovih atoma. Ista pretraga ("possibility of silicon hexa coordinated by oxygen") dovela me i do ovog rada, koji spominje još nekoliko takvih spojeva, samo sintetskih.
Dakle, sad konačno mogu reći da ne samo da silicij uredno može tvoriti oktaedarske komplekse, već može biti koordiniran i sa šest kisikovih atoma, pri čemu se dva takva spoja mogu naći i u prirodi, kao minerali. Tetrakoordiniranim je spojevima očito daleko lakše nastati i opstati, ali heksakoordinirani nisu nemogući, pa čak ni pretjerano nestabilni. Tek traže malo ekstremnije uvjete da bi nastali.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
i.cvrtila@rug.nl
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
