|
 |
|
Mozete li objasniti primjere za moguce interakcjje ili kemijske veze izmedju 2 pobocna ogranka aminokiselina koje sudjeluju u stabilizaciji kvaterne strukture?
|
|
Ime i prezime:
Ivana Petric
ipetric@hotmail.com
|
 |
 |
Kovalentne veze koje se mogu javljati između pobočnih ogranaka disulfidni su mostovi, koji nastaju oksidacijom tiolnih grupa u cisteinu (očito, nužno je da u proteinu postoje barem dvije cisteinske jedinice). Eventualno se mogu pojaviti i diselenidni mostovi, ako je cistein zamijenjen selenocisteinom. Pored toga, naći će se tu i tamo pokoji koordinirani metalni kation, s tim da oni u pravilu budu prisutni u aktivnim mjestima, a ne tek kao puki stabilizatori tercijarne ili kvaterne strukture.
Od nekovalentnih interakcija najjače su ionske, tipično između pozitivno nabijenih dušikovih atoma i karboksilatnih aniona, s tim da bih rekao da se tu zapravo radi o vodikovim vezama potpomognutima nabojem. Slabije vodikove veze mogu praviti sve aminokiseline s polarnim pobočnim lancima, tako da mi je lakše navesti one koje to ne mogu: glicin, alanin, valin, izoleucin, leucin, metionin, fenilalanin i prolin, a mogu im se dodati i cistein i selenocistein.
Vrijedi još dodati da leucin može tvoriti tzv. leucinski zatvarač, dok se fenilne grupe fenilalanina mogu slagati plošno ili u motiv riblje kosti. Iako se tu već radi uglavnom o disperzijskim interakcijama, razmjerno velika kontaktna površina omogućuje tim motivima da budu prilično bitnim strukturnim elementima u nekim proteinima.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
i.cvrtila@rug.nl
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
