|
 |
|
Kako definiramo pojam stlačivost i nestlačivost u agregacijskim stanjima vode.
Potrebno mi je jednostavno tumačenje pojma koje mogu izložiti u radu sa studentima uključenima u nastavu Kemije, u inkluzivnim razredima osnovnih škola.
Unaprijed zahvaljujem na žurnom odgovoru.
|
|
Ime i prezime:
Zrinjka Stančić
zrinjka..stancic@erf.hr
|
 |
 |
Ovaj odgovor teško da je žuran, a nadam se da nije ni ružan.
Za opće definicije ne treba kontekst, osim kao dio definicije. Primjeri pak nisu definicije. U tom svjetlu, stlačivost je svojstvo materije da joj se smanji volumen, kad se nađe pri povišenom tlaku. Nestlačivost je, očito, svojstvo da se volumen ne mijenja s tlakom. Savršeno nestlačive tvari ne postoje, ali često se tekućine i krutine praktično uzimlju nestlačivima, nasuprot plinovima koji su tipične stlačive tvari.
Što se vode tiče, ako malo zatvorimo oči pred stvarnošću, stvar je trivijalna: vodena para očito je stlačiva, budući da je plin, dok su tekuća voda i led praktično nestlačivi. Međutim, obratimo li pažnju i na fazne prijelaze, imat ćemo malo više posla da sve skupa opišemo jer se voda pri leđenju širi, tako da se led, osim grijanjem, može rastaliti i stlačivanjem.
Pokus kojim bi se pokazala nestlačivost vode nije teško smisliti. Treba samo dati učenicima da pokušaju pritisnuti jednu praznu bocu i jednu bocu posve napunjenu vodom. Jedna od njih trebala bi pružati dosta veći otpor gnječenju. Pored toga, može se u jednoj boci ostaviti poveći mjehurić zraka i onda gledati što se zbiva s njime kad se boca pritisne. Uz malo više truda, može se i kvantitativno pokazati da se stiskanjem boce s plinom i tekućinom tlači samo plin. Treba samo imati graduiranu bocu u graduiranoj kadi i pratiti kako se mijenja koji volumen.
S vodenom parom bit će već puno teže jer se kondenzira pri sobnoj temperaturi, dok se pri temperaturi kipuće vode lako zarade opekotine. Zbog toga najtoplije preporučam držati se hladnijih pokusa.
To nas pak vodi do leda. Da tlak utječe na talište vode, odnosno da se stlačeni led tali, može se pokazati tako da se preko bloka leda na tanku metalnu žicu objesi kakav uteg. Žica bi trebala proći kroz led, a da ovaj ostane u manje-više istom obliku, što bi imalo značiti da se led pod žicom talio, a iznad nje se opet ledila voda.
Usput budi rečeno, koliko nam god bila draga kemija, ona se piše malim početnim slovom.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
i.cvrtila@rug.nl
<-- Povratak
|
|
|
Vezano uz zaključnu pravopisnu napomenu u gornjem odgovoru, samo bih dodao jedno malo pojašnjenje: naši pravopis(c)i razlikuju kemiju od Kemije. Prva je, vele oni, prirodna znanost, dok je druga nastavni predmet. Sukladno toj preporuci, kada se govori o kemiji kao znanosti i struci, riječ kemija treba pisati malim početnim slovom, a kada se misli na ime (naziv, naslov) nastavnog predmeta u školi ili na naziv kolegija na fakultetu ili kakvom drugom učilištu, onda treba pisati velikim početnim slovom: Kemija.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Tomislav Portada
tportad@irb.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
