|
 |
|
Kolika je temperatura paljenja grafita? Zašto ga je teže zapaliti nego dijamant?
U plinskom plameniku komadić grafita (mina 0.5) tinja, ali nakon vađenja iz plamena oblik ostaje nepromijenjen, pretpostavljam da je to termičko zračenje (Stefan-Boltzmannov zakon) bez pojave izgaranja s obzirom da je temperatura plinskog plamena (660°C) ispod temperature paljenja grafita, dok drvni ugljen u istoj prilici gori (tinja) i nastaje pepeo.
Što se može očekivati djelovanjem kisikovog koplja na grafit zagrijan na određenu temperaturu?
|
|
Ime i prezime:
Tomislav B.
|
 |
 |
Otvoriš li vikipedijske članke o grafitu i dijamantu, naći ćeš da će grafit gorjeti iznad 700 °C, a dijamant iznad 850 °C. Konkretna temperatura pri kojoj će se uzorak jednog ili drugog materijala zapaliti ovisi pak o relativnoj površini materijala, mozaičnosti kristalne strukture, prisutnosti drugih tvari i možebit još ponečemu, a ne samo o termodinamičkoj stabilnosti (koja bi išla u korist grafita) ili silama koje drže materijal na okupu (što bi išlo u korist dijamanta). Zbog toga nije baš trivijalno tražiti razloge zašto se jedan zapali pri nešto nižoj temperaturi nego drugi.
Ono što si žario najvjerojatnije nije bio sâm grafit, nego smjesa gline i grafita. Povijest kemije uči nas pak da se kemijske promjene mogu pratiti i vaganjem. Zanima li te izgara li grafit iz grafitne mine, najmudrije ti je nabaviti neku preciznu vagu i onda odvagnuti minu prije i poslije žarenja. Za temperaturu pak ne moraš brinuti jer čak i slabašan plamen svijeće dosegne 1400 °C, dok plinski plamenici idu i do 2000 °C, pa i dalje.
Zadnje si pitanje tako postavio, da ti na njega ne mogu odgovoriti. Što je kisikovo koplje? U kakvom je stanju grafit? O kojoj temperaturi pričaš? Ako te zanima što radi užareni grafit u kisiku, odgovor je da gori. Ali to je očito i to si već pitao na početku.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
i.cvrtila@rug.nl
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
