|
 |
|
Ako je plamen plazma, a plamen vrsta agregatnog stanja, znači li to da u toj plazmi vladaju posebne vrste privlačnih sila, a time i poseban način kako će se elektroni u toj plazmi ponašati, te je li to povezano sa razlogom zažto neke tvari u prisutstvu tog plamena mijenjaju tom plamenu boju?
Unaprijed hvala!
|
|
Ime i prezime:
Stjepan Dolić
dolicstjepan@gmail.com
|
 |
 |
Plamen općenito ne mora biti plazma. Naime, plazma je agregacijsko stanje, karakteristično po tomu što je dobar dio (plinovitih) čestica ioniziran. Plamen je pak kemijska reakcija, tipično egzotermna, kod koje (plinoviti) (među)produkti emitiraju svjetlost. Općenito će se u plamenu naći nešto ionâ, zbog čega će se u jakim električnim poljima zanimljivo ponašati, ali tek vrlo vrući plamenovi bit će dovoljno ionizirani da bi se mogli zvati plazmom (u suprotnom i za Zemljinu atmosferu možemo reći da je plazma, budući da kroz nju stalno kolaju manje količine ionâ).
Posebne sile, znači, otpadaju, ali njih zapravo nema ni u plazmi, osim ako električne i magnetske sile ne smatraš posebnima. Naime, staviš li plazmu u električno polje, negativne će se čestice pomicati prema pozitivnoj elektrodi, a pozitivne prema negativnoj (to se vidi i u videu s plamenom). U magnetskom će se pak polju nešto zbivati samo ako se te čestice kreću jer magneti zakreću nabijene čestice koje se kreću u njihovoj blizini (osim ako ne idu paralelno sa silnicama). Nisam uspio pronaći ništa konkretno o tomu kako se plamen ponaša u magnetskim poljima, osim nešto tekstova koji se zapravo bave paramagnetizmom kisika. Očekivao bih ipak da bi se u jakim magnetskim poljima moglo zbivati štogod zanimljivo, budući da su radikali također osjetljivi na magnetska polja.
Što se boje plamena tiče, ona ima dvije vrste izvorâ. Jedna su grupa elektronski prijelazi u pobuđenim (među)produktima gorenja, a drugi toplinsko zračenje krutih užarenih čestica. Prvo je uvijek prisutno i zapravo karakterizira plamen kao takav, a drugo se tipično nađe u onim plamenovima gdje ili ima krutih produkata, ili izgaranje nije potpuno (npr. kad gori nešto bogato ugljikom pa nastaje čađa). Oboji li se pak plamen zbog unosa neke tvari, to je stoga što se čestice te tvari nađu u vrućem plinu, a zbog toga u pobuđenim stanjima, spuštanjem iz kojih emitiraju fotone karakterističnih valnih duljina.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
i.cvrtila@rug.nl
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
