|
 |
|
Za sintetske elemente podatci na internetu kazuju:
...
hasij (Hs): gustoća 40 [g/cm3]
...
kopernicij (Cn): vrelište 84°C
...
Kako to uspiju izmjeriti/izračunati za elemente koji imaju vrlo kratko vrijeme poluraspada?
|
|
Ime i prezime:
Tomislav B.
|
 |
 |
Teško da će izmjeriti, jer su ti elementi obično dokazani posredno, i to preko šačice atoma ili produkata njihovog raspada. Račun je pak poznat već stoljeće i pol. Domislio mu se još Mendeljejev, kad je sve što je znao od anorganske kemije sistematizirao u ono što danas poznajemo kao periodni zakon, odnosno periodni sustav elemenata. Ukratko, račun se drži zajedničkih osobina grupe i prati trendove. Primjerice, ako neka grupa metalâ ima tendenciju kristalizirati u heksagonskom kristalnom sustavu, vjerojatno će isto vrijediti i za novootkriveni element te grupe. Nakon toga treba još samo ekstrapolirati atomski radijus i ubaciti ga u račun za gustoću kristala, zajedno s relativnom atomskom masom novog elementa. Tališta i vrelišta su vjerojatno nešto teža za procijeniti, ali zato imamo superkompjutere i kvantnu mehaniku, ili barem nekakvu semiempiriju koja će dati suvislu procjenu.
Inače, ti podaci s Wikipedije upućuju na znanstveni rad u kojemu je taj element (vjerojatno prvi put) predstavljen. Nisam provjeravao je li taj izvor široko dostupan, ali siguran sam da su opisali kako su računali. Ako budeš imao problemâ s nalaženjem tog znanstvenog rada, javi pa ćemo pomoći.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
i.cvrtila@rug.nl
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
