|
 |
|
Dok je SiO2 (u raznim oblicima) proziran, zašto je Si3N4 crn i neproziran?
Propušta li Si3N4 infracrveno i ultraljubičasto svijetlo?
Može li se Si3N4 nazvati staklastom masom?
Na Wikipediji i Chemnet-u spoj je prikazan kao cjelovita molekula (non-crystalline representation)?
Ista stvar i s Ge3N4 na Chemspider-u ?
Sumnjam u mogućnost stvaranja trostruke veze između Si (Ge) i N?
Za ono na Wikipediji razumijem da je to neki korisnik napravio u ChemSketch-u, ali Chemnet i Chemspider?
|
|
Ime i prezime:
Tomislav B.
|
 |
 |
Boja i prozirnost su različite stvari. Prvo se odnosi na apsorpciju svjetlosti, dok je prozirnost stvar homogenosti ili eventualno metaličnosti materijala. S obzirom na načine na koje se proizvodi, ne bih očekivao bistre uzorke silicijevog nitrida, tako da je neprozirnost vjerojatno stvar toga što je materijal sitnozrnati polikristal, ili pak amorfna tvar (metal svakako nije, kad se koristi i kao izolator). Crna boja znači pak da tvar apsorbira kompletan vidljivi spektar. Zašto to radi, nasuprot silicijevom dioksidu (koji je u formi opsidijana inače sasvim propisno crn), teško je reći. Dovoljno je da ostanu tragovi silicija, ili segmenti bogatiji silicijem, pa da materijal bude crn. Upišeš li u kakvu internetsku tražilicu "optical properties of silicon nitride", naći ćeš na nekolicinu znanstvenih radova koji se bave tim pitanjem. Već u njihovim sažecima možeš primijetiti da ne postoji jednoznačan odgovor čak ni o samim svojstvima, budući da metoda priprave bitno na njih utječe.
Stakla su amorfni materijali koji nemaju talište, već u određenom temperaturnom rasponu postupno mekšaju i prelaze u tekućine. Silicijevi nitridi uglavnom su kristalni materijali, tako da očito nisu stakla. Pretragom izraza "silicon nitride glass" nalazim pak samo radove i patente o kompozitnim materijalima, što opet daje naslutiti da silicijevi nitridi zasad nisu dobiveni kao stakla.
Molekule Si3N4 i Ge3N4, koje si vidio, nemaju puno veze sa stvarnim stanjem stvarî. Istraživati zašto je to netko tako nacrtao čini mi se čistim gubitkom vremena, većim čak i od onoga uslijed odgovaranja na određenu vrst pitanjâ. Ono što vidiš na vikipedijskom članku prikazi su jediničnih ćelija, a ne molekula.
Pozdrav,
P. S. Kako se čini, kôd stranice E-škole slabo se nosi s poveznicama u pitanjima. Problem vjerojatno leži u tomu što je pitanje samo po sebi već poveznica, kad je na stranici s pitanjima i odgovorima. Zbog toga bi bilo lakše da, bude li još potrebe, poveznice dadeš u punom obliku u zagradama. |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
i.cvrtila@rug.nl
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
