|
 |
|
Pozdrav! Zanima me nesto u vezi kiselinai soli .Naime sto se tice soli zanima me kako da ja znam na sto ce mi neka sol disocorati? Imam pitanja za ono monoprotonske,diprotonske i triprotonske. Znam opcenito o njima ali su mi teske a ja mislim da se to ne smije uciti napamet jer se to mora razumjeti prije svega. Moram znati osnovne kiseline i njih znam ali kako tocno da znam na sto ce disocirati i o kojem se agregatnom stanju radi?
|
|
Ime i prezime:
Ana
|
 |
 |
O disocijaciji solî pogledaj ovdje i ovdje, a o kiselinama ovdje.
U pravu si da disocijacije ne treba učiti na pamet, nego da treba proučiti principe. Međutim, identitete anionâ i kationâ, odnosno tvarî iz kojih mogu nastati moraš popamtiti, ili barem zapamtiti iz kojih dijelova periodnog sustava elemenata dolaze tipični njihovi predstavnici.
Da je stvar teška, to se pak ne slažem. Kemija se može učiniti teškom lošim pristupom u nastavi ili učenju. Isto tako, postoje dijelovi kemije koji jesu teški, ali njih u školi nema, osim možda kvantne mehanike (koliko je već ima). Teorija kiselina i baza, tvoj konkretni slučaj, svodi se na par osnovnih principa i šačicu tipičnih primjera.
Preciznije, srž tog područja je da postoje tvari koje se ponašaju bazično i tvari koje se ponašaju kiselo te da njihovim reakcijama nastaju soli. Prve ćeš prepoznati po tomu što u svojim formulama obično imaju "OH", uz koje stoji neki metal, obično alkalijski ili zemnoalkalijski (NaOH, KOH, Ca(OH)2, Ba(OH)2), a vrijedi im dodati i amonijak, NH3. Kiseline tipično na početku svojih formula imaju "H", dok organske isti simbol imaju na kraju, pri čemu je on zapravo dio skupine COOH (HCl, H2SO4, HNO3, CH3COOH).
Prva grupa, baze (ovdje zapravo i lužine) disocijacijom daje (metalne) katione (K+, Na+, Ca2+) i hidroksidne anione (OH−), dok druga daje hidrone (uglavnom protone, H+) i anione (Cl−, HSO4−, SO42−).
Reagiraju li baza i kiselina, proton i hidroksidni anion dat će vodu, a kation i anion sol. U vodenim otopinama oni će ostati kao takvi, dok će u krutom stanju biti združeni u ionske spojeve - soli. Disocijacija solî ide pak obrnuto, kad se sol razgradi u ione otopljene u vodi (ili kojem već otapalu).
Ako još nije očito, sol ćeš prepoznati po tomu što u svojoj formuli ima dio koji dolazi od baze i dio koji dolazi od kiseline, što će ti onda dati ideju o tomu kako bi trebala izgledati disocijacija.
Preostane li štogod nejasno (pogotovo nakon što pogledaš i primjere koje sam spomenuo na početku, u poveznicama), javi se opet, ali potpisana.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
i.cvrtila@rug.nl
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
