|
 |
|
Pozdrav :) Pisem diplomski rad, i ako moze mala pomoć da i ja sto brze zavrsim s ovom obavezom.
Tema mi se odnosi na profesionalnu izlozenost benzenu i posljedice, ako netko moze da mi preporuci literaturu ili ukratko najvaznije podnaslove koje da obradim :)
|
|
Ime i prezime:
Ina P.
ivanaa.pilatic@gmail.com
|
 |
 |
Diplomski radovi pišu se pod nadzorom i u suradnji s mentorom (koji opet mora biti osoba čija stručnost pokriva temu diplomskog rada). Njihova svrha nije da se što brže završi s tom obavezom, nego da student pokaže da je kroz studij stekao određena znanja i vještine te da kroz izradu diplomskog rada napravi ili otkrije nešto novo (barem je tako (bilo u moje vrijeme) u prirodnim znanostima).
Iako je način na koji si postavila pitanje obeshrabrujuć (nisam siguran hoćeš li uopće raditi išta eksperimentalno), pokušat ću dati nekoliko uputa koje bi ti trebale biti od koristi:
1. Komuniciraj sa svojim mentorom. Ta osoba sigurno znade više od tebe (ili barem ima dokumente koji to tvrde) te bi ti morala moći preporučiti gdje započeti literaturni pregled. Ako komunikacija nije moguća, mijenjaj mentora.
2. Provjeri čime raspolaže (najbliža) fakultetska knjižnica. Benzen nije nepoznanica i njegov je utjecaj na ljudski organizam poznat već desetljećima, tako da bi farmaceutska, a osobito toksikološka literatura trebala obilovati informacijama o benzenu. Ako u knjižnici nema baš ničega (ili čak nema ni knjižnice, što bi bilo tužno, ali ne i nezamislivo), tu je uvijek Wikipedija, pribježište mnogih očajnih studenata modernog doba. Prouči članak o benzenu, a osobito literaturu koja se u njemu citira. Ako ni to ne bude dalo dovoljno izvorâ podataka, tu je svemoćni Google kojemu onda možeš postavljati upite poput "exposure to benzene at work", "long-term exposure to benzene" ili "health effects of exposure to benzene".
3. Dok budeš sklapala strukturu diplomskog rada, možeš si postaviti sljedeća pitanja, ne nužno redoslijedom kojim ih pišem: Što je benzen, kako se dobiva i gdje se sve koristi? Tko se sve u profesionalnom radu nalazi u (barem povremenom) kontaktu s benzenom? Kako sve benzen ulazi u organizam? Kako na ljudski organizam djeluju male doze benzena, a kako velike? Što se događa kod dugotrajne izloženosti malim dozama (za velike nije vjerojatno da će izloženost biti dugotrajna)? Postoje li tvari koje metaboličkom razgradnjom u organizmu prelaze u benzen i kako one djeluju na tijelo? Kako se radnici koji su u riziku od kontakta s benzenom štite od njega? Što se događa onima koji se ne štite, a što onima koji se štite?
Inače, struktura istraživačkih radova obično je takva da se krene s uvodom, koji čitatelja vodi od općenitog opisa teme do konkretnih istraživačkih ciljeva, zatim nastavi s opisivanjem eksperimenata i njihovih rezultata te diskusijom o tomu što je otkriveno i što to znači, i onda završava sa zaključcima u kojima se otkriveno opisuje na sažet način te eventualno dodaju šire implikacije otkrića. Ako se rad svodi na pregled literature, struktura ostaje vrlo slična, samo što se umjesto o vlastitim eksperimentima diskutira o rezultatima više drugih istraživanja, pri čemu se obično ona pokušavaju smjestiti u nekakav širi kontekst te povezati međusobno u jasnu logičku strukturu, nakon čega se onda pregled može sumirati u to što je već otkriveno, a što tek predstoji istražiti.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
i.cvrtila@rug.nl
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
