|
 |
|
Mozete li mi molim Vas dogovoriti o cemu ovisi koliko ce cestice koje razdvajamo kromatografijom daleko stici? Npr.kad imamo zadane metale kako znamo koji od njih ce imati najveci Rf?
Hvala. Lp.
|
|
Ime i prezime:
Petra Urek
petra.urek1@gmail.com
|
 |
 |
(Relativna) brzina kretanja čestica kroz kromatografski medij (sloj, stupac, cjevčicu) ovisi o tomu kako se te čestice raspodjeljuju između stacionarne i mobilne faze, što će reći da ovisi i o tim česticama, i o stacionarnoj fazi, i o eluensu. Preciznije, za brzinu kretanja bitno je koliko su čestice velike, često i kakvog su oblika, te koliko su polarne odnosno jesu li i kako su nabijene. Za eluens je najbitniji kriterij polarnost, dok za stacionarnu fazu uz polarnost treba skrenuti pozornost i na strukturu, odnosno veličinu pora. Sve u svemu, ako ti je poznat samo sastav smjese koja se razdjeljuje kromatografijom, ne možeš puno reći o tomu kako će se što kretati. K tomu, čak i ako pretpostaviš npr. da ti je kruta faza običajni silicijev dioksid (silika), a mobilna npr. metanol, i dalje ti fale ne baš očigledne informacije o tomu kako se koji metal adsorbira na silicijev dioksid te kolike su solvatacijske sfere pojedinih kationa. Ugrubo bih očekivao da će se manji i nabijeniji kationi (koji se kadšto zovu i tvrđima) jače vezati na silicijev dioksid i onda zbog toga sporije prolaziti kroz kolonu. Međutim, ne bi mi ovo bilo prvi put, da me jednostavan pristup odvede u zabludu, tako da ću ipak zaključiti da je najbolji put do takovih informacija onaj eksperimentalni.
Usput, ponešto općenito o kromatografiji možeš pročitati ovdje i ovdje, a mogao bi te zanimati i ovaj učenički mini-projekt.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
i.cvrtila@rug.nl
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
