|
 |
|
Pozdrav,mozete li mi dati savjet kako da napravim jednostavni pokus gubi li voda na gustoci ako ima plinova otopljenih u sebi? Trebala bih oponasati metan ali zelim nesto jednostavnije i lakse za proizvesti. Radi se o malom istrazivackom projektu!
Hvala puno :)
|
|
Ime i prezime:
Stipe Koštan
kostanstjepan@gmail.com
|
 |
 |
Načelno, takav pokus vrlo je jednostavan: otopiš u vodi određenu količinu nekog plina, izmjeriš gustoću otopine i onda to usporediš s gustoćom vode. Praktično je pak takav pokus neizvediv bez kemijskog laboratorija. Naime, ono malo plinova koji se mogu smatrati razmjerno neopasnima (npr. dušik ili argon) u vodi je toliko slabo topljivo da će trebati prilično precizne sprave da se odrede gustoća i količina plina otopljenog u vodi. Plinovi dobro topljivi u vodi, poput amonijaka ili klorovodika, suviše su korozivni, a da bi se s njime moglo doma raditi.
S time na umu, preostaje mi zaključiti da ovi pokusi definitivno neće biti kemijski u doslovnom značenju, već da ti nastavnik cilja na nekakve metafore. Kakve točno, ne znam, tako da ću smisliti nešto vlastito. Uzmeš li nekakvu kantu i u nju nabacaš loptice iste veličine (koje će ovdje predstavljati čestice otapala), možeš lako procijeniti koliko ih unutra stane, a možeš isto tako i sve skupa odvagnuti. Nakon toga, te loptice možeš pomiješati s lopticama druge veličine (i mase) i onda opet ponoviti brojanje i vaganje. Iz ta dva seta "mjerenjâ" možeš zaključiti kako se mijenja gustoća "otapala" kad u njemu "otapaš" neku drugu tvar. Taj zaključak, s određenom dozom rezerve, potom možeš primijeniti na mikroskopske sustave.
Usput budi rečeno, vodena otopina amonijaka (amonijačna voda) ima manju gustoću od gustoće vode, a vodena otopina klorovodika (klorovodična kiselina) veću.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
i.cvrtila@rug.nl
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
