za školski projekt "Istarski kamen" trebam obaviti nekoliko pokusa, molim vas pošaljite mi koji prijedlog za pokuse s kalcijevim karbonatom.hvala

Ime i prezime: Tiziana Žužić tizianazuzic@yahoo.it

 


Evo nekih ideja...
Žarenjem na oko 800 °C kalcijev karbonat se raspada na kalcijev oksid (živo vapno) i ugljikov dioksid:
CaCO3(s) <=> CaO(s) + CO2(g)
Za postizanje te temperature potreban je plinski plamenik, a nekoliko minuta žarenja sitnih komadića vapnenca u porculanskom lončiću trebalo bi biti dovoljno. Ohlađeno živo vapno reagira s vodom uz oslobađanje topline (osjetit će se ako se reakcija odvija u metalnoj posudi). Nastaje kalcijev hidroksid (gašeno vapno):
CaO(s) + H2O(l) -> Ca(OH)2(s)
Vodena otopina kalcijeva hidroksida je lužnata što se može dokazati lakmusovim ili drugim indikatorom.
Ovi pokusi slijede industrijsku proizvodnju vapna. Slijedeći su više vezani uz sam sastav vapnenca.
Kapanjem razrijeđene solne kiseline (može i obični ocat) na vapnenac oslobađa se plin (površina se zapjeni - standardni dokaz za kalcijev karbonat):
CaCO3(s) + 2HCl(aq) -> CaCl2(aq) + CO2(g) + H2O(l)
Plin (ugljikov dioksid) gušći je od zraka i ne podržava gorenje što se može dokazati nizom zgodnih pokus (nešto o tome ste, čini mi se, učili prošle godine). To je dakle CO2. A žarenjem komada vapnenca u plinskom plamenu, prije toga bezbojan plamen obojat će se crvenkasto zbog kalcija.
I treća serija pokusa, prema tipičnim reakcijama u kršu (nastajanje svih onih rupa i rupica u kršu, ali i spiljskih ukrasa, sedrenih barijera, kamenca u vodovodnim cijevima...).
Sitniji prah vapnenca razmuti u čaši svježe gazirane mineralne vode. Zbog velike količine otopljena ugljikova dioksida prah bi se trebao otopiti:
CaCO3(s) + CO2(aq) + H2O(l) <=> Ca(HCO3)2(aq)
Mućkanjem otopine (dodatno će pomoći zagrijavanje, ali nije neophodno) ponovo će se izlučiti karbonat jer je CO2 djelomično 'istjeran' iz vode pa se gornja ravnoteža pomiče lijevo. Pokus možda i neće uspjeti jer brzine reakcije jako ovise o temperaturi, koncentraciji otopljenog CO2, kiselosti mineralne vode, količini vapnenca, veličini čestica i nizu drugih poznatih i nepoznatih faktora. No, nadam se da ćeš iz ovoga uspjeti nešto izvući. Ništa se u kemiji ne može bez pokusa i pokusiranja. A mi bismo voljeli povremeno čuti kako se razvija »Istarski kamen«.

Odgovorio: Kristijan A. Kovač   kkovac@chem.pmf.hr

<-- Povratak

 

Postavite pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika.

copyright 1999-2000 e_škola_________kemija