|
 |
|
Koja je razlika između specifičnog toplinskog kapaciteta i molarnog toplinskog kapaciteta. ZAsto nije dovoljan obican toplinski kapacitet nego se jos i to moralo izmisljati??
|
|
Ime i prezime:
pavo
abc@gmail.com
|
 |
 |
Ah, ti kemičari! Stalno nešto izmišljaju i kompliciraju. Nisu im bila dosta četiri elementa (voda, vatra, zemlja, zrak) pa su ih izmislili sad već 118. Onda im nije bila dosta jedna jedina (al)kemija pa su prvo izmislili organsku i anorgansku kemiju, pa onda još i fizikalnu i analitičku, pa biokemiju, pa kemiju materijalâ, pa supramolekulsku kemiju, pa kemiju sustavâ i tko zna što će sve još izmisliti.
O fizičarima (koji isto imaju prste u ovim kapacitetima) najbolje da ni ne počnem jer su još gori. Oni su i elemente raskomadali, i to na elementarne čestice, njih na elementarnije itd. sve dok čitav Svemir ne raskomadaju na par jednadžbi.
Ono što se ipak i jednima i drugima mora priznati to je da vješto opravdavaju te svoje izmišljotine. Kemičari će reći da svi ti elementi jednostavno postoje (a to mogu i pokazati), baš kao što će i fizičari jednostavno reći da i njihove elementarne čestice zbilja postoje (i to se može pokazati). Isto će tako kemičari reći i da je razložno podijeliti kemiju na različite grane, budući da se istraživanja zbilja mogu tako kategorizirati.
Isto vrijedi i za toplinske kapacitete, tj. za sva četiri koja su mi poznata. Prvo imaš običan toplinski kapacitet. On govori o tomu koliko se temperatura nekog tijela podigne ako se u njega unese određena količina topline. Podijeliš li taj kapacitet s masom tijela, dobit ćeš specifični toplinski kapacitet, koji bi trebao biti isti za sva tijela građena od iste vrste materijala. Znači, umjesto da svaki put moraš mjeriti toplinski kapacitet za npr. komade željeza, možeš komade jednostavno odvagnuti i masu pomnožiti sa specifičnim toplinskim kapacitetom željeza, koji je dostupan u priručnicima, enciklopedijama i gdje sve ne. Sličnu namjenu imaju i volumni i molarni toplinski kapacitet. Prvi je, kao i specifični toplinski kapacitet, koristan u inženjerstvu, gdje množine igraju manje bitnu ulogu od masa i volumenâ, a drugi u fundamentalnim i teorijskim istraživanjima, budući da se tako lakše može uspoređivati različite tvari.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
i.cvrtila@rug.nl
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
