|
 |
|
što se dobije reakcijom vode nemetala
|
|
Ime i prezime:
mark milat
|
 |
 |
Pretpostavljam da pitaš o reakcijama vode i nemetalâ.
Tu nema puno pravilnostî, tako da ću u osnovnim crtama opisati što se događa s pojedinim nemetalima i polumetalima.
Za početak, kisik i vodik dosta očito ne reagiraju s vodom, baš kao ni plemeniti plinovi, koji općenito nisu osobito reaktivni. Isto vrijedi i za dušik i bor.
Za ugljik je dosta bitno o kojem se alotropu radi. Dijamant i fulereni, a vjerojatno i grafit, ne reagiraju s vodom. Ugljen (amorfni ugljik, na dobrom putu prema grafitu) s vodom reagira tek pri visokim temperaturama, pri čemu nastaju vodik i ugljikov monoksid. Slično, praškasti se silicij pri visokim temperaturama vodom može oksidirati u silicijev dioksid, uz oslobađanje vodika. Za germanij nisam našao podatke, ali može se očekivati slično ponašanje: posvemašnja inertnost pri nama normalnim uvjetima i polako stvaranje oksida pri vrlo visokim temperaturama.
Fosfor ne reagira s hladnom vodom (normalno se čuva upravo u vodi), dok se u vreloj polako prevodi u fosfin i hipofosforastu kiselinu. Za arsen sam našao da s vodom ne reagira, a isto vjerojatno vrijedi i za antimon. Doduše, ne mogu isključiti mogućnost da se nešto dogodi kad se vrela vodena para prevodi preko praškastog arsena ili antimona.
Sumpor će u reakciji s vrelom vodenom parom dati sumporovodik i sumporov dioksid, dok se pri sobnoj temperaturi neće dogoditi ništa (zapravo, pri sobnoj temperaturi sumporovodik i sumporov dioksid dat će sumpor i vodu). Selenij i telurij najvjerojatnije ne reagiraju s vodom.
Rakcijom vode i klora, broma ili joda nastat će smjesa odgovarajućeg halogenovodika i hipohalogenaste kiseline (npr. bromovodik i hipobromasta kiselina), s tim da će dobar dio halogena ostati samo otopljen u vodi.
Reakcijom vode i fluora nastat će kisik i fluorovodik.
Sve u svemu, može se reći da pri nama normalnim uvjetima većina nemetalâ uopće ne reagira s vodom. Izuzetak su halogeni elementi, od kojih fluor oksidira vodu u kisik, a ostali daju halogenovodike i hipohalogenaste kiseline.
Što se (ako išta) između vode i nemetalâ događa pri visokim temperaturama, najbolje je potražiti u stručnoj literaturi, od koje bih izdvojio seriju "A comprehensive treatise on inorganic and theoretical chemistry" J. W. Mellora, koja sadrži detaljan pregled svekolike anorganske kemije početka prošlog stoljeća. Najbliže mjesto (zanemarimo li Internet) gdje se to može naći knjižnica je Kemijskog odsjeka PMF-a, smještena na Horvatovcu.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
i.cvrtila@rug.nl
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
