|
![](../grafika/lin_pitanje.gif) |
Dobili smo zadatak da izračunamo vrijednost tlačne konstante ravnoteže, ako se u reakcijskoj posudi od 10 litara na početku reakcije nalazi 0,115 mola metana pri temperaturi od 1700 oC. U ravnoteži 2 CH4(g) —–C2H2 (g) + 3 H2(g) smjesa sadrži 0,035 mola etina (acetilena).
|
Ime i prezime:
Gabrijela Milić
gabrijela.milic13@gmail.com
|
![](../grafika/lin_odgovor.gif) |
![](../grafika/blind.gif) |
Za reakciju:
2 CH4 ⇌ C2H2 + 3 H2
tlačna ravnotežna konstanta definirana je kao:
Kp = p(C2H2)∙p(H2)3/p(CH4)2
Parcijalni tlak svakog od sudionikâ reakcije može se izračunati iz množine i volumena, prema jednadžbi stanja idealnog plina:
p∙V = n∙R∙T
p = n∙R∙T/V
Ovisno o ukusu, parcijalne tlakove možeš računati jedan po jedan, ili pak uvrstiti gornji izraz u jednadžbu za konstantu ravnoteže i poštediti se dijela računanja:
Kp = (n(C2H2)∙R∙T/V)∙(n(H2)∙R∙T/V)3/(n(CH4)∙R∙T/V)2
= (n(C2H2)∙n(H2)3/n(CH4)2)∙(R∙T/V)2
Preostaje još naći kolike su množine plinova u ravnoteži. Kako na početku nije bilo acetilena, a na kraju ga ima 0,035 mol, možeš zaključiti da je doseg reakcije 0,035 mol:
ξ = Δn(CH4)/ν(CH4) = Δn(C2H2)/ν(C2H2) = Δn(H2)/ν(H2)
= Δn(CH4)/(‒2) = Δn(C2H2)/1 = Δn(H2)/3
Δn(C2H2) = nkon.(C2H2) ‒ npoč.(C2H2)
= 0,035 mol ‒ 0 mol
= 0,035 mol
ξ = 0,035 mol / 1 = 0,035 mol
Iz dosega sad možeš izračunati kako se mijenjaju množine drugih dvaju sudionika reakcije, a onda i kakve su njihove konačne množine (tako da promjene pribrojiš početnim množinama). Iz njih, bilo direktno, bilo preko parcijalnih tlakova, možeš izračunati i tlačnu konstantu ravnoteže.
Pozdrav, |
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
i.cvrtila@rug.nl
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
![](../grafika/lin_vipitate_up.gif) ![](../grafika/lin_vipitate_6.gif) |
|