|
 |
|
Poštovani,
živim na Braču, prvi red do mora i na jednom određenom mjestu na rivi u neredovitim vremenskim intervalima osjeća se miris pokvarenih jaja i u moru se vide bijele mrvice. Otkad znam za sebe stariji govore kako je tu "izvor sumpora". Pokušavam naći nešto više o tom fenomenu međutim bezuspješno. Nadala sam se da ćete mi vi moći reći nešto više o tome (štetnost, beneficije, povijest, slični primjeri). Hvala unaprijed.
|
|
Ime i prezime:
Ela Vrsalović
elatonsic@hotmail.com
|
 |
 |
Za odgovor na ovo pitanje zamolili smo izv. prof. dr. sc. Tihomira Marjanca, profesora na Geološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prof. Marjanac se i ovaj puta ljubazno odazvao na našu zamolbu te u nastavku donosimo njegov odgovor.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Tomislav Portada
tportad@ibr.hr
<-- Povratak
|
|
|
Upit o mirisu na sumporovodik vjerojatno je vezan za Supetar na Braču gdje postoje nalazišta asfalta koja su se eksploatirala još u antičko doba.
Eksploatacija bitumena je bila plitkim rudarskim radovima, pa su se u zaleđu Supetra kopali veliki bunari i tuneli gdje se prikupljao asfalt koji se cijedio sa zidova. Kada sam tamo bio prije cca 30 godina u tunelu je mirisao asfalt. Bitumen i asfalt potječu iz crnih krednih vapnenaca koji se mogu vidjeti duž obale od Pučišća do Supetra, ali se rudarilo koliko je meni poznato samo kod Supetra i Škripa. Te površinske pojave asfalta i bitumena nisu rijetkost u srednjoj Dalmaciji, pa je po istraživanju koje je vodila danas ugasla tvrtka INA-projekt (nekada Industroprojekt) poznato oko 200 takvih lokacija od Vrgorca do Pelješca. Iz takvih ležišta ugljikovodika oslobađa se sumporovodik koji mjestimično dospijeva do površine i tu tvori "sumporne" izvore, kao na pr. u Splitu gdje se takav izvor u Marmontovoj ulici iskoristio vec u Dioklecijanovo doba za kupalište, toplice. I drugdje u zaleđu starog grada nekada su postojali slični izvori koji su danas mahom uništeni urbanizacijom, ali se po njima naziva dio grada Smrdečac, a u Splitu postoji i stara obitelj Smrdelje (koji su očito bili stanovnici Smrdečca).
Dakle, vrlo je vjerojatno da se i u Supetru radi o izvoru sumporovodika, kao i u Splitu.
Literature o bračkom bitumenu je malo, ali ipak:
http://www.speleolog.hr/aktivnosti/objektinacrti/39-pilja-rudnik-qminjeraq
http://zaklada-brac.hr/izmedija/predivna-stara-jama-iskopana-iz-zaborava/
V. Kranjec, B. Crnković i D. Šikić (1964): O bituminološkim istraživanjima na otoku Braču, Zbornik radova povodom 25. godišnjice Rudarskog odjela Tehnološkog fakulteta, Zagreb, 1939–1964, 145–153.
B. Kanajet, K. Sakač i B. Šebečić (1995): Nekadašnji rudnik asfalta "Škrip" na otoku Braču, Rudarsko-geološko-naftni zbornik, Zagreb, vol. 7 (1995), 87–95. (poveznica)
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Tihomir Marjanac
-
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
