|
 |
|
Prilikom nepotpunog izgaranja alakana, kako da znamo (osim da naucimo napamet jednadzbu) sto tocno nastaje: CO, H2O, CO2, C (kako da znamo nastaju li svi ili samo neki od navedenih elemenata/spojeva)?
Podpitanje ovoga pitanja jest hoce li prilikom nepotpunog izgaranja (npr. metana) nastanak nekog od spojeva ovisiti o kolicini ugljikovodika kojeg imamo, tj. ako imamk veliku kolicinu metana primjerice hoce li onda nastati uz C i H2O, takoder i CO?
|
|
Ime i prezime:
Krešimir Kapetanović
kkapetanovi@yahoo.com
|
 |
 |
Ishod gorenja alkanâ ovisi o omjeru količina kisika i alkana, a vjerojatno i o tlaku te načinu na koji se reakcija izvodi (nije baš isto ako se plinovi zamiješaju te zapale, ili ako se radi o plameniku s ograničenim dotokom zraka), tako da se za izraz "nepotpuno izgaranje" u najmanju ruku može reći da je nepotpun. Školarcima zbog toga ostaje da ili jednostavno zapamte "pravorijek" udžbenikâ ili nastavnikâ, ili da se uhvate ukoštac sa smislenošću takovih pitanja. Naime, ako u mislenom pokusu kontinuirano smanjujemo količinu kisika koji će oksidirati metan, možemo očekivati da ćemo proći kroz sve moguće produkte, od ugljikovog dioksida i vode pa do metana koji nije imao s čime reagirati ili, ako je temperatura održavana vrlo visokom, do ugljika i vodika. Kako je slabo vjerojatno da postoje oštri prijelazi između dvije "susjedne" reakcije, jedino što se može reći je da se, ovisno o količini kisika, zbivaju one reakcije kojima ona najviše pogoduje. Kakvi su točno parametri za koju reakciju, odnosno što će nastajati pri određenim reakcijskim uvjetima, treba potražiti u stručnoj literaturi, a to već malo nadilazi školsku kemiju.
Inače, nije ovo prvi put da dobijemo pitanje o nepotpunom izgaranju. Pisali smo već o toj tematici ovdje, ovdje, ovdje, ovdje i ovdje.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
i.cvrtila@rug.nl
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
