Trebam napraviti istraživački rad iz biologija za prvi razred srednje, znam ga napraviti ali trebam ideju/temu za pokus koji ću obraditi znanstveno mmetodom.Treba mi ideja za POKUS?

Ime i prezime: Ivan Petrik ivan.petrik.ivan@gmail.com

 


Zanimljivo pitanje, u prvom redu stoga što se za pokuse iz biologije obraćaš kemičarima. Je li tomu tako jer je e-škola biologije zamrla prije mnogo godina, ili pak jer poznaješ činjenicu da je biologija u svojoj biti jako zamršena kemija, neću nagađati. Isto tako ne bih nagađao kako uspijevaš znati napraviti pokus, ako ne znaš koji je to pokus.

Prije nego što se pozabavim mogućim idejama, pokrio bih mogućnost da zapravo trebaš ideje za kemijske pokuse, ali nekako si pobrkao dvije znanosti. U tom slučaju u tražilicu upiši "pokusi", "pokuse" ili, ako imaš vremena, "pokus" pa ćeš među desetinama, odnosno stotinama odgovora zasigurno naći i nekih inspirativnih, poput npr. ovoga.

Što se pokusâ iz biologije tiče, jedan mogući put do inspiracije kreće od kemije. Kako već spomenuh, biologija se temelji na kemiji, a živa bića jesu kemijski sustavi, tako da bi se moglo istraživati upravo njihova kemijska svojstva.
Primjerice, možeš se pozabaviti pitanjima poput toga jesu li živa bića (po tvom izboru) topljiva u vodi te drugim otapalima, kako reagiraju s kiselinama i lužinama te jesu li zapaljiva. Zatim se možeš zapitati o njihovom kemijskom sastavu, odnosno o kemijskom sastavu pojedinih njihovih tkiva (mišići, kosa, drvo...). Koje ćeš tvari tražiti odnosno pokušati dokazati opet ovisi o tebi (vjerojatno nema smisla ići na išta preciznije od ugljikohidratâ, proteinâ ili lipidâ). A možeš se i jednostavno pozabaviti time koliki je maseni udio vode u raznim živim bićima.

Želiš li ipak ostati u čistoj biologiji, kao inspiraciju možeš takoreći koristiti cijeli svijet oko sebe, budući da je površina Zemlje prožeta životom. Ipak, ne bi bilo zgorega usredotočiti se na ono što ima veze s tvojim trenutnim gradivom biologije te uzeti u obzir količinu vremena koju imaš na raspolaganju. Kako meni nije poznato što po času učiš, odnosno što dolazi u obzir, a nisi mi rekao niti koliko imaš vremena za taj projekt, savjetima koje sam dao Tomislavu dodat ću npr. to da proučiš koliko raznih biljnih i životinjskih vrsta možeš naći oko svoje kuće, da pokušaš pratiti život nekog osinjaka (s dužnim oprezom) ili mravinjaka, da snimiš i usporediš kako se kreću različiti kralježnjaci ili člankonošci (mačke, psi, golubovi, mravi, stonoge, pauci...), da skupiš jaja nekog leptira i pokušaš uzgojiti gusjenice (treba im dati lišće iste one biljke na kojoj si ih našao), da pod mikroskopom pogledaš uzorke tla, mora, vodovodne vode, krede, vode iz jezera, ili pak dijelove biljaka ili životinja (npr. pokožica luka ili muhino krilo), da odeš u najbližu šumu ili park i probaš sluhom utvrditi koliko različitih vrsta ptica tamo obitava (budi siguran, daleko više nego što ih vidiš), ili da zagrabiš malo mulja iz neke bare, staviš ga u staklenku zajedno s nešto vode i ostaviš par dana (meni su provirili nekakvi crvići).

Ovo što sam opisao uglavnom ne odgovara pojmu pokusa kako ga vidimo u kemiji. Međutim, to ne znači da se ne radi o istraživanju. Cilj znanosti nije da se napravi nekakav efekt na publiku, nego da se odgovori na pitanja o svijetu oko nas. Ako je ono što tražiš baš pokus, možda će najjednostavnije biti da ponoviš Galvanijev pokus sa žabljim krakovima ili tako nešto, što će šarmirati promatrače. Ako ti sve ovo nije dalo nikakve izvedive ideje (iako si tvrdio da već znaš kako ćeš to napraviti), javi se opet, ali opiši i o kojem je gradivu riječ te što točno trebaš postići tim radom.

Pozdrav,

Odgovorio: Ivica Cvrtila   i.cvrtila@rug.nl

<-- Povratak

 

Postavite pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika.

copyright 1999-2000 e_škola_________kemija