|
 |
|
Zadano je da 0.602g plina A reagira s 0.295g plina B prema kemijskoj jednadžbi 6A2 + B4 ----> 4A3B
Isto tako zadano je da 0.401g plina C reagira s 0.126g plina B prema kemijskoj jednadžbi B4 + 4C3 ----> 4BC3
Mene zamina je li 0.295g i 0.126g moraju biti višekratnici mase jedne molekule B4. Znam da je pitanje malo nespretno i da se radi o jako maloj masi jedne molekule B4 koja je neosporedivo manja od 0.295g i 0.126g ,ali uzmimo da je masa molekule B4 0.12g . Bili onda gore navedena masa za B4 u prvoj kemijskoj jednadžbi bila moguća jer 0.295 nije višekratnik 0.12 dok 0.126 je pa je to moguća masa.
Hvala unaprijed!
|
|
Ime i prezime:
ivan matic
math.easytrick4@gmail.com
|
 |
 |
Kad bi sve molekule uzorka nekog spoja bile identične, onda bi masa tog uzorka nužno morala biti višekratnikom mase jedne molekule tog spoja. To bi onda značilo i da je nemoguće imati uzorak tog spoja čija masa nije višekratnikom mase jedne molekule tog spoja.
S time se u praksi ipak nećemo susresti. Jedan je razlog to što većina kemijskih elemenata u prirodi dolazi kao smjesa izotopâ, a samo ih je 26 monoizotopno. Zbog toga mase molekula istog spoja općenito ne moraju biti iste, tako da otpada nužnost da će masa uzorka spoja biti višekratnikom mase neke od molekula. Drugi je razlog to što u stvarnom svijetu nema savršeno čistih tvari. I nakon najvještijeg i najupornijeg pročišćavanja naši će uzorci sadržavati pokoju česticu koja nema puno veze s onime što čini većinu materijala i tako nam upropastiti višekratnike. Treći si razlog sâm spomenuo: molekule su sitne. Čak i kad bismo imali savršeno, dakle i izotopno čist uzorak nekog spoja, ne bi ga bilo moguće izvagati dovoljno precizno pa da možemo potvrditi da mu je masa višekratnikom mase jedne molekule tog spoja. Naime, vage su i dalje preko deset redova veličine nepreciznije od raspona molekulskih masa.
Područje kemije u kojemu tvoje pitanje postaje zanimljivije zove se masena spektroskopija. Kod te analitičke metode molekule se na neki način važu tj. pomoću magnetskih polja mjeri se omjer njihovih masa i naboja (molekule se za tu metodu moraju prvo ionizirati). Kod analize masenih spektara na scenu nastupaju višekratnici. Naime, uvjeti u kojima se molekule nađu kod masene spektroskopije takvi su da se molekule ioniziraju, što opet znade dovesti i do drugih pojava, poput njihovog raspadanja na manje dijelove, ali i formiranja većih nakupina. Ono što se na masenom spektru vidi samo je to koliko je detektirano ionâ određenog omjera mase i naboja, tako da počesto treba upregnuti mozak i gledati kako se koji signal uklapa u masu za koju smo očekivali da ćemo ju vidjeti. Budu li mase manje, možemo pokušati pogoditi kako se molekula raspala ili je li višestruko nabijena, a ako su veće, gledat ćemo jesu li to višekratnici neke temeljne mase, sve u nadi da se radi o agregaciji, a ne onečišćenju uzorka.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
i.cvrtila@rug.nl
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
