|
 |
|
Dobar dan!Procitala san vaše odgovore vezane uz Mosleyev zakon ali mi to i dalje nije jasno.Mozete li mi opisati sav njegov postupak i sto je tu najvaznije? Da li je on poredao atome po atomskom broju ili ne? I cemu su sluzile te valne duljine rengenskih zraka koje je izracunao?
|
|
Ime i prezime:
Valentina Šimatović
valentinich97@hotmail.com
|
 |
 |
Pretpostavit ću da pričaš o ovom odgovoru i poveznicama u njemu. Također ću pretpostaviti da razumiješ građu atoma i temelje kvantne teorije, a ti me ispravi ako sam u krivu.
Moseley jest poredao atome po atomskom broju. Međutim, za razliku od Mendeljejeva, koji je isto napravio držeći se kemijskih i fizikalnih svojstava tvari, Moseley je atomski broj praktički izmjerio, pokazavši time da je atomski broj fizikalna veličina, a ne nešto što se tek pripisuje elementu kao nekakav redni broj. On je uveo atomsku jezgru u kemiju, i to samo dvije godine nakon što je Rutherford shvatio (iz tada dvije godine starih pokusa) da ona uopće postoji.
Što se detaljnog opisa njegovog postupka tiče, mogu tek opet preporučiti da pročitaš što je napisao sâm Moseley. Ukratko, pokus mu je izgledao tako da je uzorke različitih elemenata bombardirao katodnim zrakama (tj. elektronima izbačenima iz atomâ pomoću visokog napona), rentgensko zračenje, koje se time oslobađalo, kroz usku pukotinu puštao da padne na plohu ogromnog kristala kalijevog heksacijanoferata(II), a ono što se od nje odbilo skupljao na fotografskoj ploči. Zbog difrakcije, rentgensko se zračenje znatno jače odbija pod točno određenim kutovima, koji pak ovise o valnoj duljini zračenja i razmaku između susjednih kristalnih ravnina, prema Braggovom zakonu. Ako je taj razmak poznat (što jest bio slučaj), moguće je izračunati i valnu duljinu. A ako se taj pokus ponovi za (gotovo) sve poznate elemente, moguće je provjeriti i postoji li kakva pravilnost među tim valnim duljinama. Moseley ju je našao: korijen frekvencije zračenja linearno korelira s atomskim brojem, što znači da je atomski broj fizikalno svojstvo. S tim opažanjem mogao je "iznova" poslagati elemente u periodni sustav, potvrditi da neki elementi zaista još nisu otkriveni, ali i npr. uvjeriti Gorgesa Urbaina da njegov novootkriveni element keltij zapravo ne postoji.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
i.cvrtila@rug.nl
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
