|
 |
|
Koja je razlika između ionske i kovalentne veze? Zašto nam služi jedna a zašto druga?
|
|
Ime i prezime:
Roberto Kipšić
robi@sb.htnet.hr
|
 |
 |
Robi, te veze ne služe nama, nego na taj način opisujemo povezivanje atoma u spojevima i elementarnim tvarima.
Ionska veza
U slučaju da se povezuju atomi od kojih jedan lako prima elektron i postaje anion (koji ćemo zapisati kao A-), a drugi lako otpušta elektrona (kation, B+) oni se u spoju mogu 'držati' kao što se i inače privlače pozitivni i negativni naboji. Tu bismo vezu - B+A- - nazvali ionskom. Ne mora se raditi o jednom elektronu, i anion i kation mogu imati veće naboje, kao u željezovu(III) oksidu, Fe2O3 ((Fe3+)2(O2-)3). Anion i/ili kation mogu se sastojati od više atoma, kao u sode bikarbone, NaHCO3 (Na+HCO3-).
Kovalentna veza
Međutim, što ako su atomi takvi da ne mogu nastati anion i kation? Za primjer uzmimo dva atoma kisika. Jedan bi atom kisika vjerojatno rado primio dva elektrona, kao što se zbiva u ionskim spojevima kisika (prije spomenuti oksid željeza). Ali drugi atom ne daje svoje elektrone. Postoji rješenje, a to je dijeljenje elektrona. Tako je 'vuk sit, ovce na broju', a molekulu kisika koja se sastoji od dva atoma (O2) možemo prikazati ovako
O::O ili O=O Dvije točke ili crtica predstavljaju elektrone, odnosno elektronski par jer elektroni gotovo uvijek 'nastupaju' u parovima. Dva elektronska para podjednako pripadaju atomima kisika i drže ih na okupu. Ponekad, zapravo vrlo često, jedan atom jače privlači zajedničke elektrone. To neće biti slučaj s molekulom kisika jer su atomi istovrsni, nego na primjer u vodi. Vodik i kisik se vežu u molekule H2O kovalentnom vezom dijeleći po jedan elektronski par:
H-O-H Kisik jače privlači elektrone od vodika pa su zajednički elektronski parovi bliže kisiku nego vodiku. Takva veza je i dalje kovalentna, ali pomalo naliči na ionsku tj. to je kovalentna veza s djelomičnim ionskim karakterom. Ako bi elektroni potpuno prešli jednom atomu nastala bi ionska veza. Vidimo da je ionska veza u stvari ekstreman slučaj kovalentne.
Teško je opisati suštinu kovalentne veze. Marko je to pokušao u jednom od starijih odgovora pa te upućujem da pročitaš i taj tekst:
http://www.autoteka.com/eskola/kem/odgovori/odgovor.php3?sif=1014
Još bih nešto htio napisati. Ponekad se čuje definicija ionske veze kao veze između metala i nemetala. Što nije. Važno je za ionsku vezu postojanje aniona i kationa koji mogu potjecati bilo od metala, bilo od nemetala. Također, većina spojeva metala i nemetala je kovalentne prirode.
|
|
|
Odgovorio:
Kristijan A. Kovač
kkovac@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
