|
 |
|
Pozdrav. Zanima me da li je sljedeća jednadžba razlaganja vodikova peroksida ispravna.
H2O (aq) = H2 (g) + O2 (g)
Obratite pozornost na agregacijska stanja
Također, kako glasi jednadžba puferske otopine koja sadržava mravlju kiselinu i natrijev formijat.
COOH(aq) + COONa (s) = COONa (s) + COOH (aq) ?
U kemijskoj reakciji bromiranja benzena, da li katalizator može biti platina?
I za kraj, u reakciji neutralizacije (kiselina + lužina = sol + voda, koje je agregacijsko stanje soli i je li ispravno (s) za sol?
Hvala!
|
|
Ime i prezime:
Ilija Cosic
ilija.cosic@aol.com
|
 |
 |
Prva jednadžba dosta očito nije ispravna, i to iz tri razloga. Prvo, jednadžba koju si napisao nije izjednačena. Drugo, prikazuje razlaganje vode na kisik i vodik. Treće, vodikov peroksid normalno se raspada na vodu i kisik:
2 H2O2(aq) → 2 H2O(l) + O2(g)
Jednadžba puferske otopine nije termin koji ćeš čuti među kemičarima, pa ni općenito među ljudima koji se razumiju u osnove kemije. Razlog tomu nije to što bi se radilo o nekoj tajni, već besmislenost tog izraza. Naime, kemijske jednadžbe opisuju kemijske promjene, a ne sustave. Prema tomu, tvoje se pitanje odnosi na jednadžbu ravnoteže prisutne u formijatnom puferu. Ono što si napisao kao jednadžbu opet je krivo, opet iz tri razloga. Prvo, sustavno ti nedostaje vodik metanske kiseline (HCOOH, a ne COOH). Drugo, ako se radi o otopini, zasigurno nećeš imati krutih tvari. Treće, ono što imaš uopće ne opisuje promjenu jer su obje strane iste. Ono što stvarno imaš u formijatnom puferu disocijacija je mravlje kiseline:
HCOOH ⇌ H+ + HCOO‒
i neutralizacija kiseline bazom:
H+ + OH‒ ⇌ H2O
U kemijskom smislu to je manje-više sve, s tim da točan položaj ravnoteže (a time i pH otopine) ovisi o tomu koliko baze dodaš. Računsku pozadinu puferâ dosta sam detaljno opisao ovdje, a za više informacija nije zgorega upisati "pufer" u tražilicu, jer o tomu počesto ovdje pišemo.
Koliko mi je poznato, platinski metali općenito se koriste kao katalizatori za hidrogeniranje (u elementarnom stanju) i formiranje vezâ ugljik-ugljik (kao koordinacijski spojevi), osobito kod aromatskih spojeva. Isto tako, poznato mi je da se za elektrofilnu supstituciju na aromatskom prstenu kao katalizator obično koristi Lewisova baza, poput npr. odgovarajućih željezovih(III) halogenida. Nije mi poznato da je itko uspješno upotrijebio prvi katalizator za drugi tip reakcije. Naravno, to što ja nešto ne mogu zamisliti ne znači da je to i nemoguće. Tek mi ono što znam priječi da suviše ozbiljno razmotrim ideju.
Kako već rekoh prije, kemijske jednadžbe opisuju kemijske promjene. Ako opisuješ neku promjenu iz mašte, onda imaš punu slobodu izmisliti i agregacijska stanja. Ako pak želiš opisati promjenu koja se stvarno zbiva, ili bi barem mogla, onda ćeš dilemu riješiti stvarnim ili misaonim pokusom. Dakle, pitanje je u kakvom su agregacijskom stanju soli koje stvarno nastaju neutralizacijom kiselina i baza. Općenit odgovor ne postoji. Neke soli nisu topljive u vodi pa će uvijek nastati kao krutine. Npr. pomiješaš li barijevu lužinu i sumpornu kiselinu, dobit ćeš uvijek kruti barijev sulfat, i to kao fin bijeli talog. Ako pak pomiješaš npr. klorovodičnu kiselinu i natrijevu lužinu, najvjerojatnije ćeš dobiti otopinu natrijevog klorida. Naime, tek ako pomiješaš koncentriranu klorovodičnu kiselinu (37 % HCl) i zasićenu natrijevu lužinu (50 % NaOH, pri 20 °C), dobit ćeš otopinu s masenim udjelom soli od nekih 32,5 %, što je malo više nego što se stvarno može otopiti (26,4 %, opet pri 20 °C), tako da će dio soli iskristalizirati. Doduše, vjerojatno ćeš umjesto kristalâ soli u takvom pokusu dobiti gadne opekline jer je reakcija podosta egzotermna, tako da će tako koncentrirana otopina brzo uzavrijeti i vjerojatno iskipjeti uokolo.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
i.cvrtila@rug.nl
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
