|
 |
|
Pozdrav! Imam par pitanja..
1) Koji od navedenih vodenih rastvora soli reagira bazno uslijed hidrolize
a) NH4Cl
b) FeCl3
Na temelju cega mogu zakljuciti reagira li sol kiselo/bazno ?
2) Koji su standardni uvjeti temp i tlaka, negdje se uzima 0°C, a negdje 25°C, i isto tako dvije vrijednosti za tlak
3) U kojem omjeru masa se spajaju N i O u N2O ?
Po kojem principu se dolazi do rjesenja ?
Hvala unaprijed. :-)
|
|
Ime i prezime:
Nikolina Boskovic
nikolinaboskovic@yahoo.com
|
 |
 |
Niti amonijev klorid, niti željezov(III) klorid neće dati bazične otopine, nego kisele. Razlog tomu je to što je kloridni anion vrlo slaba baza, dok su amonijev i željezov(III) kation blago kiseli. Usput, hidroliza nije baš najbolji naziv za nešto što je puki prijenos hidrona.
Općenito, jakost kiselina i baza treba jednostavno znati, ali postoji niz pravilnosti koje olakšavaju snalaženje. Primjerice, kationi alkalijskih i zemnoalkalijskih metala vrlo su slabe kiseline, dok su oni prijelaznih metala u pravilu blago kiseli. Amonijev kation je blago kiseo, kao i kationi metalâ p-bloka. O jakostima kiselina nešto sâm napisao ovdje, a mogu dodati i da se isplati kopati po tražilici jer o jakostima kiselina i baza počesto pišemo.
O tomu što su standardni uvjeti i što s njima pisao sam nedavno ovdje.
Brojčani omjer preračunat ćeš u maseni tako da svaki član omjera pomnožiš s odgovarajućom (relativnom) masom. Primjerice, ako za neko jelo trebaš pet krumpira i dvije glavice luka (o tomu kakvo će to biti jelo radije ne bih), pri čemu prosječan krumpir ima 150 g, a glavica luka 200 g, očito će njihov maseni omjer biti:
(5 ∙ 150 g) : (2 ∙ 200 g) = 750 : 400 = 15 : 8
Ista logika vrijedi i za atome, samo što im mase ne variraju tako puno kao one komadâ povrća, a nemaš baš ni jednostavnih načina da biraš kolike ćeš nase uzeti.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
i.cvrtila@rug.nl
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
