Poštovani, koja je razlika između korištenja formule pV=nRT i n=V/Vm pri izračunu volumena ili množine nekog plina? Ovisi li to o zadanim uvjetima te može li pV=nRT uvijek zamijeniti n=V/Vm i obrnuto? Hvala!

Ime i prezime: Anamaria Vidović avidovic98@gmail.com

 


Jednostavnija formula vrijedi samo za određene uvjete. Konkretno, Vm = 22,4 L dobije se za p = 101325 Pa i T = 273,15 K.

Kreneš li od formule:

pV = nRT

množinu možeš izraziti kao:

n = pV/RT

= V/(RT/p)

Usporediš li to s onom jednostavnijom:

n = V/Vm

vidiš da je molarni volumen zapravo:

Vm = RT/p

Nađeš li se u situaciji da moraš preračunati gomile podataka, ta je formula sasvim isplativa, iako je onda možda prebaciti se na Excel ili neko srodno pomagalo.

Inače, prije spomenuti temperatura i tlak počesto će se naći kao "standardni temperatura i tlak", a kadšto i kao "standardni uvjeti". Međutim, tu vlada stanovita zbrka, budući da je standardno stanje po IUPAC-u definirano kao ono stanje u kojemu je neka tvar pri tlaku od 100000 Pa. Temperatura ne ulazi u definiciju standardnog stanja, ali zato postoje standardni uvjeti i k tomu standardni ambijentalni uvjeti. U oba slučaja, uz tlak (100000 Pa) je definirana i temperatura, s tim da je kod standardnih uvjeta temperatura 273,15 K (0 °C), a kod standardnih ambijentalnih 298,15 K (25 °C). Dok su slična, ali ne i identična imena dovoljna da zbrka bude terminološka, povijest se pobrinula da ona bude potpuna. Naime, standardi su po prirodi stvar dogovora, a u ovom slučaju dogovor je na snagu stupio 1982, što znači da je prije toga vladala poprilična sloboda u tomu tko će što uzeti za standarde (npr. 101325 Pa je isto što i 1 atm (atmosfera), starija jedinica za tlak, danas nestandardna). Zbog toga se i danas u uporabi nađu barem dva različita tlaka i nekoliko temperatura (naftaši se drže 15 °C kao standardne vrijednosti). Zbog svega toga, učenicima i studentima najmudrije je nastavnike uvijek pitati na što točno misle kad spominju nekakve standarde. Iako nije nimalo teško provjeriti i naučiti opće definicije, ljudska narav nesklona je vlastitom mijenjanju, tako da mnogi jednostavno ostanu na onomu što ih je zadesilo dok su se školovali.

Pozdrav,

Odgovorio: Ivica Cvrtila   i.cvrtila@rug.nl

<-- Povratak

 

Postavite pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika.

copyright 1999-2000 e_škola_________kemija