|
 |
|
1.odredite oksidacijske brojeve svih tvari u jednadzbama i rijesite redoks reakciju: Zn(s)+ CuCl2(aq)··>ZnCl2(aq)+ Cu(s).
2.Jednadzbama prikazite elektrolizu taline magnezijeva fluorida,(MgF2).
3.Elektrokemijski clanak sastoji se od elektroda cinka i aluminija.Standardni redukcijski potencijali su:
E0(Zn2+/Zn)= -0,76 V ; E0(Al3+/Al)= -1,66 V.
a)odredite polove članaka tj.anodu i katodu i napisite parcijalne jednadzbe redoks procesa
b)izracunajte napon članka
c)shematski prikazite članak s označenim elektrodama.
|
|
Ime i prezime:
Josipa
|
 |
 |
Kako u odgovoru na prethodno pitanje, tako ću i sad po pitanju brzine predložiti pogled ovdje.
U prvom zadatku jednadžba je već izjednačena, tako da treba samo odrediti oksidacijske brojeve. U elementarnom stanju oksidacijski broj je nula, dok za kloride treba znati da je u njima oksidacijski broj klora −1, što znači da su i bakar i cink u svojim dikloridima u oksidacijskom stanju +2.
Elektrolizom se magnezijev fluorid razlaže na magnezij i fluor:
MgF2(l) → Mg(l) + F2(g)
Izjednačavanje jednadžbe, kao i u prethodnom slučaju, svodi se na zapisivanje svih njezinih sudionika. Bude li te tkogod, nesvjestan jednostavnosti problema, tjerao da ideš duljim putem koji uključuje i tamo neke parcijalne jednadžbe, čeka te nešto poput ovoga, s tim da preporučam (možda ne baš direktno) skrenuti pozornost na to da tjeranje učenikâ da rade nešto nepotrebno nema nikakvu didaktičku vrijednost.
Treći zadatak počinje neistinom. Bez elektrolita nema ništa od elektrokemijskog članka. K tomu, ako su obje elektrode uronjene u isti elektrolit, opet zadatak nema smisla, jer se dalje aludira na sustav koji u jednom dijelu sadrži cink i cinkove katione, a u drugom, odvojenom od prvog, aluminij i aluminijeve katione (ovako nekako). Takav sustav već jest galvanski članak i one brojke za njega imaju smisla, dok bez prethodnog opisa zadatak može poslužiti jedino tomu da se zamrzi kemija.
Riješivši to, možemo na značenje onih brojki. Ukratko, redukcijski potencijal označava koliko je neka vrsta sklona reducirati se u neku drugu (zato uvijek imaš po dvije vrste, oksidiranu i reduciranu). Što je veći (pozitivniji), to će lakše oksidirana vrsta prelaziti u reduciranu (npr. Zn2+ u Zn), dok će kod negativnijih procesa lakše teći obrnuti proces (npr. Zn u Zn2+). Skala na kojoj uspoređuješ te potencijalne je relativna, a kao ishodište (0 V) odabrana je redukcija protona u vodik (H+/H2). Zbog takvog odabira nule, negativan redukcijski potencijal znači da će se neki kation lakše reducirati od vodika, odnosno da će metal moći reducirati protone u vodik. Drugim riječima, mtali s negativnim redukcijskim potencijalom otapaju se u (neoksidirajućim) kiselinama, a oni s pozitivnim ne.
Za ovaj zadatak dovoljno je ipak samo znati to da će pozitivniji redukcijski potencijal značiti veću sklonost redukciji. U sustavu s cinkom, aluminijem i pripadajućim kationima aluminij ima negativniji redukcijski potencijal, što znači da je skloniji oksidirati se, dok je cink skloniji redukciji. To znači da će se u onom galvanskom članku zbivati oksidacija aluminija:
Al → Al3+ + 3 e−
i redukcija cinkovih kationa:
Zn2+ + 2 e− → Zn
Ovdje je vjerojatno korisno napomenuti da se na katodi uvijek zbiva redukcija, a na anodi oksidacija.
Želiš li dobiti jednadžbu koja opisuje promjenu u cijelom članku, trebaš samo te dvije jednadžbe pomnožiti određenim (relativno prostim) koeficijentima, tako da se pri zbrajanju tih jednadžbi pokrate elektroni. Jasno, jednadžbe potom treba i stvarno zbrojiti.
Kako skicirati članak, spomenuh negdje prije, tako da preostaje još samo izračunati napon, upute za što imaš ovdje.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
i.cvrtila@rug.nl
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
