|
 |
|
Na kemiji smo radili pokus... Nastavnica je pričala o bjelančevinama te smo krenuli raditi pokus. Nastavnica je u malog mačića ubrizgala 20 ml konc. dušićne kiseline... Umro je za 10 minuta... Naš je zadatak napisati jednadžbu u kojoj ćemo opisati razaranje mačićevog tkiva... hvala
|
|
Ime i prezime:
Semer Hajdić
semerhajde123@gmail.cok
|
 |
 |
Prije nego što se pozabavim kemijom, upozorio bih da su takovi pokusi iznimno opasni, kako za izvođače, tako i za promatrače. Mačke nisu bezazlena bića i jao onomu tko im se zamjeri. Opasnost kojoj vas je nastavnica izložila najbolje će ilustrirati sljedećih nekoliko slika:
Uglavnom, s obzirom na opisane okolnosti, svaku sreću želim u ostatku života.
Što se kemije tiče, nevolja nije ništa manja. Mačke su, kao i sav ostali živi svijet, iznimno komplicirani dinamički supramolekulski sustavi, tako da se pod utjecajem dušične kiseline zbiva čitav niz kemijskih promjena. Od njih ću ukratko opisati, i to bez kemijskih jednadžbi, samo one koje se zbivaju s najzastupljenijim spojevima u tipičnom životinjskom organizmu. Kemijski spoj koji dominira u gotovo svim živim bićima je voda. Ona s dušičnom kiselinom ne reagira, osim što se zakiseli. Nakon vode slijede proteini i tu već ima hrpa kemije. Prva se zbiva tzv. ksantoproteinska reakcija u kojoj aromatske aminokiseline budu nitrirane. Puno sporije teče hidroliza proteinâ u manje komade i konačno aminokiseline, dok različiti oksidacijski procesi teku vjerojatno još sporije, ako uopće. Lipidi se također hidroliziraju, na glicerol i masne kiseline, što isto ide sporo. Saharidi se hidroliziraju i oksidiraju u razne kiseline, vjerojatno najviše glukarnu. Što se zbiva sa steroidima, nisam siguran (moguće i ništa), dok se nukleinske kiseline opet hidroliziraju. Vjerojatno se sad već primijeti da stalno spominjem hidrolizu. Razlog tomu je to što živa bića sačinjavaju uglavnom polimeri, mahom takvi kod kojih se pri nastajanju izlučuje voda.
Posljedica je to da će se sastojci živog bića u jakoj kiselini (ili lužini) hidrolizirati u jednostavnije spojeve. Kako i početnih i konačnih spojeva ima gomila (samo vrsti spojeva ima na desetke, dok konkretnih spojeva ima na milijune), pisati konkretne jednadžbe nema smisla. Opće jednadžbe pak ne mislim pisati jer me karakter tvog pitanja nije uvjerio u osobitu tvoju ozbiljnost. Djelovanje kiseline na živa bića (usput budi rečeno, nijedna od spomenutih reakcija vjerojatno neće biti uzrokom smrti; ona će vjerojatno nastupiti zbog poremećajâ u živčanom sustavu uslijed drastične promjene kiselosti, a možda i, dođe li kiselina brzo u krv, zbog embolije uslijed oslobađanja plinova) nije bezvezna tema. Zato sam i odgovorio na pitanje. Znati što se događa bitno je s jedne strane zbog mogućeg tretmana već nastalih ozljeda, a s druge i da djeci poput tebe bude jasno zašto im je mudro ne gurati prste u dušičnu kiselinu.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
i.cvrtila@rug.nl
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
