|
 |
|
Poštovani,
na satu kemije smo radili pokus u kojem smo u jednu epruvetu stavili željezni prah i dodali natrijevu lužinu. Nakon nekog vremena na dnu epruvete pojavio se sivi talog. Mene zanima što je nastalo tom reakcijom, kako glasi jednadžba te reakcije i kako bi dokazali postojanje željezovih iona u vodenoj otopini.
Hvala Vam unaprijed na odgovoru!
|
|
Ime i prezime:
Patricija Knechtl
patricijaknechtl@gmail.com
|
 |
 |
Zanimljiv pokus, a još je zanimljivije što ga nisam nikad ni izveo ni vidio. Kako je željezni prah također siv, zapitao bih se prvo je li se išta dogodilo. Naime, željezo se u natrijevoj lužini neće otopiti. Tek uz puno kuhanja može se očekivati da će nastati željezov(II) oksid i vodik.
Kako ti pokus jesi vidjela, najjednostavnije mi je tebe pitati što se točno događalo. Kako je točno pokus izveden? Je li lužina bila razrijeđena ili koncentrirana? Je li se željezni prah otopio? Jesu li se oslobađali kakvi plinovi? Je li bilo kakvih promjena boje? Možeš li usporediti željezni prah i sivi talog? Jesi li različiti, slični, ili čak identični?
Što se dokazivanja željezovih iona tiče, treba imati na umu da postoje željezovi(II) i željezovi(III) kationi, koji su kemijski različiti i shodno tomu različito reagiraju s drugim tvarima. Zbog toga treba ili osigurati da u otopini imaš one ione za koje imaš reagens, ili koristiti reagense za jedne i druge. Klasični reagens za željezove(III) katione su tiocijanati, koji s njima daju intenzivno crvene komplekse. U slučaju da tiocijanati ne daju nikakve reakcije, otopini možeš dodati vodikovog peroksida, čime se moguće prisutni željezovi(II) kationi oksidiraju u željezove(III) katione, koje onda možeš dokazati npr. kalijevim tiocijanatom. Ako nemaš pri ruci vodikovog peroksida, a imaš natrijeve lužine, možeš otopinu jednostavno zalužiti i gledati što se događa. Željezovi(III) kationi zaluživanjem prelaze u hrđu tj. hidratirane željezove(III) hidrokside koji su crvenosmeđe boje, dok će željezovi(II) kationi ispasti kao navodno bijeli željezov(II) hidroksid. U praksi zbog brze oksidacije kisikom odmah dobiješ zeleni talog koji kuhanjem postupno prijeđe u crni oksid, a dalje, opet zbog oksidacije, u hrđu.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
i.cvrtila@rug.nl
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
