|
 |
|
Poštovani, u ispitu nam je bio zadan redoks gdje je bilo napomenuto da za ugljik moramo napisati njegov prosječan oksidacijski broj. Možete li mi objasniti što je to i kako ga odrediti na nekom određenom primjeru?
|
|
Ime i prezime:
Josipa Župan
zupan.josipa@gmail.com
|
 |
 |
Kontekst ne određuje narav prosjeka. Kao što ćeš srednju visinu neke populacije dobiti tako da pozbrajaš visine svih njezinih pripadnika i zbroj podijeliš s njihovim brojem, tako ćeš i prosječan oksidacijski broj dobiti da pozbrajaš oksidacijske brojeve svih atoma (neke vrste) i zbroj podijeliš s brojem atomâ.
Npr. u etanolu (CH3CH2OH) ugljikov atom metilne skupine ima oksidacijski broj −III, dok onaj iz metilenske ima oksidacijski broj −I. Prosjek ta dva broja očito je −II. U propanu (CH3CH2CH3) oksidacijski brojevi redom su −III, −II i −III, tako da je prosjek −VIII/III.
Pored toga, prosječni oksidacijski broj možeš odrediti i tako da uzmeš u obzir činjenicu da zbroj oksidacijskih brojeva svih atoma u nekoj molekuli odgovara njezinom naboju te iskoristiš to da su neki oksidacijski brojevi nepopravljivo isti u golemoj većini spojeva. Primjerice, u već spomenutom etanolu imaš šest atoma vodika, dva atoma ugljika i jedan atom kisika. Kisikov oksidacijski broj je −II svuda osim u spojevima s fluorom te peroksidima i superoksidima (etanol očito nije ništa od toga), a vodikov +I kad god su svi ostali elementi elektronegativniji (ugljik i kisik jesu). Kako je molekula etanola neutralna, prosječni oksidacijski broj ugljika bit će jedna polovina onoga što dobiješ kad od nule oduzmeš −II i šest puta po jedan, dakle −II. Isto tako možeš računati i s propanom ili čime god.
Imaš li problemâ s određivanjem oksidacijskih brojeva, možeš pogledati i gomilu starijih odgovora na srodna pitanja, koje ćeš naći kreneš li odavde ili odavde.
Ono što je manje jasno je svrha računanja prosječnog oksidacijskog broja. Kako možeš pročitati ovdje, jednadžbe se može svakako izjednačavati, pri čemu je korištenje oksidacijskih brojeva samo jedan mogući put. A čak i kad koristiš oksidacijske brojeve, češće je isplativije držati se samo onih atoma kojima se mijenjaju oksidacijska stanja, negoli računati prosjeke. Doduše, ne znam kakav je točno tvoj zadatak, tako da je moguće da se radi baš o takvom slučaju gdje je određivanje pojedinačnijh oksidacijskih brojeva kompliciranije od računanja prosjeka.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
i.cvrtila@rug.nl
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
