|
 |
|
Sjećam se još iz gimnazijskih dana rješavanja zadataka iz kemije.
Naime, htio sam pitati sljedeće; sin mi je upisao Tekstilno-tehnološki fakultet-TTF, u Zagrebu.
primjetio sam da se u većine zadataka previše se inzistira na mjernim jedinicama po molu i slično...., ima puno meni nekako nepoznatih termina, kao npr. množinska koncentracija, ja se sijećam da sam volio riješavati zadatke iz kemije.
- Ne vidim npr.da se spominje (npr. jedan zadatak:
Kako ćemo napraviti 250 ml 0,01N(normalne) otopine HCl-a, i da bude 20%-tna, ili možda koliko je ta otopina molarna ?
Neznam koliko je taj zadatak ispravno postavljen.
Mi smo prije rješavali većinu zadataka iz keije pomoću matematičkog "prosto pravila trojnog",npr: 50g ....100lit
150g ...Xlit ,
150g.100
X=----------- = 300 lit.
50g
|
|
Ime i prezime:
Crnogorac Berislav,dipl.ing.
|
 |
 |
Kako ne razumijem što je tu pitanje, a što jadikovka, objasnit ću ukratko što su te mjerne jedinice i čemu služe.
Sastav otopine može se izraziti na više različitih načina, pri čemu svaki ima svojih prednosti i mana. Danas je uobičajeno koristiti množinsku koncentraciju, koja je definirana kao omjer množine otopljene tvari i volumena otopine:
c(X) = n(X)/V(otopina)
Njezina je prednost pred svim ostalim načinima izražavanja sastava u tomu što povezuje dvije vrlo praktične veličine, volumen i množinu. S jedne strane, volumen je iznimno lako mjeriti kad se radi o tekućinama, dok je s druge strane množine vrlo lako uspoređivati jer odgovaraju broju čestica. Razlog zašto se inzistira na mjernim jedinicama je pak to što same brojke u kemiji počesto ništa ne znače. Ako kažem da je koncentracija neke tvari u otopini 2,67 mol/L, bilo tko iz toga može izračunati koliko će te tvari biti u bilo kojem volumenu te otopine. Ako kažem da je koncentracija 2,67, nisam rekao ništa korisno.
Od ostalih načina izražavanja sastava otopine, postoji i masena koncentracija:
γ(X) = m(X)/V(otopina)
zatim molalnost:
b(X) = n(X)/m(otapalo)
maseni udio:
w(X) = m(X)/m(smjesa)
volumni udio:
φ(X) = V(X)/V(otopina) ,
a moglo bi se sigurno smisliti i još štogod. Ono što vrijedi za sve takove načine, kao i njihovo definiranje pomoću jednostavnih matematičkih formula, jest matematička jasnoća koja omogućava brzo preračunavanje iz čega god u što god.
Nasuprot tome stoje šablone i kojekakva mnemotehnička pravila, koja su ponešto brža, ali obično ograničena samo na određena preračunavanja, a kadšto i samo na razrijeđene otopine. Danas, kad nije nikakav luksuz imati džepno računalo, bolje je držati se formula koje imaju jasno definiranu matematičku podlogu.
Što se onog zadatka tiče, ovdje svakako nije dobro napisan, ali ne mogu reći je li problem u izvorniku ili prenositelju. U slučaju interesa za rješavanje sličnih zadataka, preporučio bih pogledati poveznice što slijede iz ovog odgovora, a i pretražiti arhivu E-škole s ključnim riječima izvedenima iz glagola "razrijediti".
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
i.cvrtila@rug.nl
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
