|
 |
|
Imam 2 pitanja iz.kemije izlagan je željezni čavao i ostavljen neko vrijeme na zraku. Kad je čavao velikim djelom zaghrđao, vaganjem je ustanovljeno da se masa čavla povećala.objasni sto se dogodilo.
Ovo je drugo pitanje kisik koji udišemo troši se za razgradnju (oksidaciju) hranjivih tvari i dobivanje energije. Razmisli i pokušaj odgovoriti je li poželjno da volumni udio kisika u zraku iznosi više od 21%
|
|
Ime i prezime:
anđelina kokić
akokic82@gmail.com
|
 |
 |
Očito je materijal čavla reagirao s nečim iz okoline, dajući produkt koji uz početni materijal sadrži i barem nešto iz okoline, jer bi inače ukupna masa bila manja. Zadatak sâm veli da je početna tvar željezo, tako da ti predstoji domisliti se čega sve ima u zraku, a s čime bi željezo moglo reagirati. Ako ne ide, preporučam upisati u tražilicu riječ "čavao" pa proučiti starije odgovore na istu temu.
Na drugo pitanje nije jednostavno odgovoriti. Gledamo li praktično, veća količina kisika znači brže oksidativne procese i time brži radi metabolizma. Tom potencijalno poželjnom ishodu suprotstavlja se činjenica da više kisika znači i veći oksidativni stres za stanice (opet oksidacija, ovaj put nekontrolirana), što pak dugoročno vodi do ranije smrti, što od starenja, što od raznih tumora.
Ono što nam govori geologija, iako zanimljivo, ne pomaže puno. Količina kisika u atmosferi danas čini se stalnom samo zato što se mijenja vrlo sporo. Inače nema neke jake pravilnosti: prije oko dvije i pol milijarde godina počela je rasti praktički od nule i držala se negdje između nule i 2 %. Prije oko milijardu godina krenuo je novi rast koji je vrhunac doživio prije nekih 300 milijuna godina s oko 35 % kisika u atmosferi. Nakon toga razina kisika spustila se, vjerojatno uz dosta varijacija, na današnje razine. Iz svega toga može se zaključiti samo to da se količina kisika mijenja s tendencijom rasta, što će reći da nije jasno postoje li količine koje bi bile optimalne. Ono što pak jest jasno je to da se životinje razmjerno lako prilagođavaju tomu koliko ima kisika. Čak i razmjerno kratka evolucija modernih ljudi uspjela je polučiti to da narodi koji žive po visokim planinama u krvi imaju više hemoglobina, tako da bolje iskoriste rijedak planinski zrak.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
i.cvrtila@rug.nl
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
