|
 |
|
Postovani,molim Vas da mi odgovorite na sljedeca pitanja:
1) Kako znati koji je od navedenih plinova najslabije topljiv u vodi?
-kisik,ugljikov dioksid,SO2,NH3,NO2
2) Koliki je pH vodene otopine natrijeva karbonata? Kako znamo jel li on
veci,jednak ili manji od 7 za bilo koju sol?
3) Kako znati koji od navedenih iona u vodenim otopinama pokazuje kisela svojstva?
NH4+, O2-,Cl-, Ca2+,ClO4-
Hvala unaprijed.
|
|
Ime i prezime:
Anamaria Vidović
avidovic98@gmail.com
|
 |
 |
Tri su puta do odgovora na prvo pitanje: promišljanje, informiranje i eksperiment. Iako je zadnji općenito jedini siguran, ovdje se bez puno brige možeš držati prvog, a drugi iskoristiti da provjeriš je li te prvi doveo do ispravnog odgovora. Doduše, prvi put nužno uključuje počeste šetnje drugim, što se ovdje odnosi na to da trebaš prvo nešto znati o plinovima iz zadatka, a i o tomu kako otapanje izgleda na molekulskoj razini.
Ono čega se konkretno trebaš sjetiti je da kisik s molekulama vode stvara slabe vodikove veze, ugljikov dioksid i sumporov dioksid s vodom reagiraju dajući ugljičnu i sumporastu kiselinu, amonijak amonijevu lužinu, dok dušikov dioksid (ponešto nepošteno ubačen ovdje) u reakciji s vodom disproporcionira na dušičnu kiselinu i dušikov(II) oksid. Iz tih bi se podataka već dalo naslutiti kako će kojemu od tih plinova ići otapanje u vodi, a za konačnu potvrdu najmudrije je provjeriti konkretne brojke (one za dušikov dioksid iz očitog razloga nema).
Da bi mogla procijeniti kako prisustvo neke soli utječe na vrijednost pH vode, trebaš znati kako s vodom reagiraju ioni koji grade tu sol. Oni koji se ponašaju kao kiseline zakiselit će otopinu, dok će oni bazični otopinu učiniti lužnatom. Ako sol grade ioni od kojih se jedan ponaša kao kiselina, a drugi kao baza, onda ti predstoji procijeniti koji je od njih u tomu jači, za što ti trebaju podaci o njihovim konstantama disocijacije. Umjesto da gledaš anione i katione, možeš isto tako i uzeti kiseline ili baze od kojih potječu pa usporediti njihove jačine: miješanjem jake lužine i slabe kiseline nastat će lužnata otopina, slaba lužina i jaka kiselina dat će kiselu otopinu, dok će kiselina i baza sličnih jakosti dati (približno) neutralnu otopinu).
Za grubu procjenu jakostî možeš naučiti nekoliko jednostavnih pravila i podataka koji će za ovakve zadatke uglavnom biti dostatni. Hidroksidi alkalijskih i zemnoalkalijskih metala daju jake lužine, a oni prijelaznih nikakve jer su slabo topljivi u vodi, a k tomu i nisu jako bazični. Amonijak daje slabo lužnatu otopinu. Organske kiseline uglavnom su slabe, dok anorganskih ima svakakvih. Primjeri jakih anorganskih kiselina su sumporna, dušična, klorovodična, perklorna i fosforna, dok su npr. ugljična, sumporasta, fluorovodična i sumporovodična kiselina slabe. Iako se i za kiseline mogu naći pravilnosti vezane za elektronegativnosti centralnih atoma te broj kisikovih atoma na njima, lakše je zapamtiti kakve su one najpoznatije.
Usput, nadam se da je očito da je oksidni anion ono što dobiješ kad vodi, koja spada u slabe kiseline, odcijepiš oba protona.
Nadam se i da će ove upute biti dostatne za rješavanje tvojih zadataka.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
i.cvrtila@rug.nl
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
