|
 |
|
Što su to alfa-čestice?
|
|
Ime i prezime:
Andrea Budiša
abudisa@pazinski-kolegij.hr
|
 |
 |
Odgovori u vezi zračenja i radioaktivnosti:
http://www.autoteka.com/eskola/kem/odgovori/odgovor.php3?sif=816
http://www.autoteka.com/eskola/kem/odgovori/odgovor.php3?sif=885
http://www.autoteka.com/eskola/kem/odgovori/odgovor.php3?sif=927
http://www.autoteka.com/eskola/kem/odgovori/odgovor.php3?sif=979
Alfa-čestice su jedan od mogućih produkata radioaktivnog raspada elemenata. Iz jezgre tom prilikom izlijeću zajedno dva protona i dva neutrona (radi se o jezgri helija 4, 42He2+). Emisijom alfa-čestice nastaje jezgra elementa čiji je redni broj (ukupan broj protona) manji za 2, a maseni broj (broj protona + broj neutrona) manji za 4 od prvobitnog. Za primjer - radon 222 prelazi u polonij 218:
22286Rn -> 21884Po + 42He
Polonij 218 također je radioaktivan i isto tako emitira alfa-čestice:
21884Po -> 21482Pb + 42He
Niti olovo 214 nije stabilno, ali ovaj put beta-radioaktivno...
Gola jezgra helija nema velik domet i ubrzo je zaustavi materijal okolo (stijena, ako se radi o raspadu u prirodi). Jezgra će također »pokupiti« elektrone iz okoliša i tako će nastati neutralni atom helija. Helij može ostati vrlo dugo zarobljen u stijeni i često se otapanjem stijena u s više radioaktivnih minerala u kiselini oslobađaju mjehurići helija. Čak se na ovaj način (zapravo zagrijavanjem tih minerala) dobiva dio od ukupne proizvodnje helija (sav helij na Zemlji potječe od radioaktivnog raspada u stijenama, ali su puno obilniji izvor neka nalazišta zemnog plina). |
|
|
Odgovorio:
Kristijan A. Kovač
kkovac@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
