|
![](../grafika/lin_pitanje.gif) |
Dobar dan!
Imam par pitanja vezana uz tajedmicka obiljezja spojeva metala ,a pitanja glase:
1.)Kako nastaju oksidi zemnoalkalijskih metala
2.)Mogu li se vapnom ukloniti ioni dvovalentnog i trovalentnog zeljeza iz oneciscenih voda
3.)Zasto su lužine hidroksidi
Hvala unaprijed
|
Ime i prezime:
Ihssan Amaneh
Ihssan.2001@hotmail.com
|
![](../grafika/lin_odgovor.gif) |
![](../grafika/blind.gif) |
Oksidi zemnoalkalijskih metala mogu se dobiti gorenjem tih metala u kisiku (ide to i na zraku, ali magnezij i stroncij tako prijeđu i u nitride), ali elegantnije je pripravljati ih prženjem hidroksidâ ili karbonatâ odgovarajućih metala.
Hidroksidi prijelaznih metala, pa tako i željeza, nisu topljivi u vodi, tako da će dodatak nekog topljivog hidroksida ove istaložiti. Nešto malo ionâ će, naravno, ostati, a je li to malo previše ovisi o metalu i tomu što kasnije s vodom mislimo raditi.
Lužine nisu hidroksidi, nego otopine hidroksidâ u vodi. Nekovrsni izuzetak je amonijeva lužina, budući da je u pitanju otopina amonijaka, a ne hidroksida mu, iako i u njoj zapravo ima sasvim pristojna količina hidroksidnih aniona.
Ako je pitanje zašto su baš hidroksidi lužnati, a ne npr. kloridi, onda ću reći da je tomu tako iz istog razloga zašto su kiseli baš oni spojevi koji imaju otcjepljive protone, poput sumporne ili klorovodične kiseline. Kiseline smo definirali po okusu i zatim to proširili na gomilu spojeva sa sličnim svojstvima. Lužine su pak prvo određene kao ono što će s kiselinama dati soli, a potom kao tvari koje podignu u otopini količinu hidroksidnih iona, budući da baš oni neutraliziraju one otcjepljive protone. Ima tu još i Lewisova definicija kiselosti i bazičnosti, o njoj možeš čitati u starijim odgovorima, poput ovoga.
Pozdrav, |
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
i.cvrtila@rug.nl
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
![](../grafika/lin_vipitate_up.gif) ![](../grafika/lin_vipitate_6.gif) |
|