|
 |
|
Dobar dan,
zanima me hrvatska nomenklatura anorganske kemije - kako ispravno tvoriti nazive anorganskih spojeva. Imam nekoliko pitanja vezanih uz ovu tematiku. Unaprijed se ispričavam na eventualnim gramatičkim pogreškama, hrvatski nije moj materinski jezik.
1. Možete li mi preporučiti neke knjige, kemijske udžbenike koje se bave ovom tematikom? Već imam Hrvatsku nomenklaturu anorganske kemije iz 1996, tzv. Crvenu knjigu. Je li ova knjiga najvažniji temelj, u slučaju da želim što više saznati o hrvatskoj nomenklaturi anorganske kemije?
2. Kako se ispravno zovu binarni spojevi vodika s elementima 16. skupine? Da li su ispravni sustavni nazivi s nastavkom -an (oksidan, sulfan, selan, telan, polan) ili su također ispravni nazivi sumporovodik, selenovodik, telurovodik, polonovodik(?) ili postoje li i neki drugi nazivi za ove spojeve?
3. Možete li mi napisati neka polutrivijalna imena anorganskih spojeva. Znam da kiseline imaju polutrivijalna imena, ali imaju li polutrivijlna imena i neke druge anorganske spojeve?
4. Kakav oblik pridjeva ima element platina ako mislim samo nazivi kemijskih spojeva? Je li ispravan oblik platinin (naprimjer platinin(IV) oksid)?
5. Da li se u nazivima oksida poput osmijeva(VIII) oksida, renijeva(VII) oksida u njihovim drugim nazivima s umnožnim prefiksima izostavlja samoglasnik a u tom prefiksu: osmijev tetraoksid ili osmijev tetroksid, direnijev heptaoksid ili direnijev heptoksid...? Ili općenito da li se u nazivima s prefiksima koje završavaju na a (tetra, penta, heksa, hepta,...) izostavlja taj samoglasnik a ako se nalazi ispred drugog samoglasnika? Koji nazivi spojeva se u praksi više koriste: s oksidacijskim brojem u nazivu ili s umnožnim prefiksima, ili o čemu ovisi koji oblik se koristi?
Unaprijed hvala na odgovorima
|
|
Ime i prezime:
Beata Vajdova
beatrice.vajdova@gmail.com
|
 |
 |
Prije svega želim reći da mi je izuzetna čast i zadovoljstvo odgovoriti na ovo neobično pitanje koje me ugodno iznenadilo. Ono je, ako me sjećanje dobro služi, prvo pitanje koje nam je stiglo iz Bratislave.
Pitanja koja si nam postavila jako su opširna. Pokušat ću biti što je moguće kraći i sažetiji.
1. Preporučujem za početak pročitati dva članka:
T. Portada & V. Stilinović: Što treba znati o hrvatskoj kemijskoj nomenklaturi?, Kemija u industriji, Vol. 56, No. 4 (2007), 209–215.
N. Raos, T. Portada & V. Stilinović: Anionic names of acids – an experiment in chemical nomenclature, Bull. Hist. Chem., Vol 38, No. 1 (2013), 61–66.
U tim ćeš člancima pronaći odgovore na mnoga od postavljenih pitanja, a na kraju prvog članka nalazi se i popis svih do trenutka objave toga članka objavljenih službenih hrvatskih prijevoda IUPAC-ovih nomenklaturnih preporuka.
2. Ispravan je i prvi, i drugi niz imena (dakle, ispravno je i oksidan, sulfan, selan, telan, polan, i sumporovodik, selenovodik, telurovodik, polonovodik), s time da se imena iz prvog niza u praksi susreću iznimno rijetko, ako ikad.
Naravno da za te spojeve postoje i druga imena; primjerice, za spoj oksidan uobičajeno ime je voda, za sumporovodik ili sulfan rabi se još i ime vodikov sulfid itd.
3. Mogu. Primjerice, polutrivijalno ime spoja kemijske formule Na3PO4, čije je puno sustavno ime trinatrijev tetraoksidofosfat(V), glasi natrijev fosfat.
4. Posvojni pridjev od imenice platina je platinin, a gradivni pridjev je platinski. Prema tome kažemo: platinin oksid, platinini spojevi, platinska žica, platinski prsten.
5. U navedenim primjerima u sustavnoj nomenklaturi završni samoglasnik -a ne bi trebalo izostavljati. Ipak, u praksi se susreću i oblici s izostavljenim samoglasnikom.
Važna iznimka pravila o neizostavljanju je monoksid (umjesto monooksid).
Što se drugog dijela pitanja tiče, o tome sam dosta opširno pisao ovdje.
Eto, toliko za sada, a ako imaš još pitanja ili trebaš neko dodatno pojašnjenje, slobodno nam se javi ponovno.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Tomislav Portada
tportad@irb.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
