|
 |
|
1. Objasniti povezanost između temperature ključanja i površinskog pritiska ?
2. Najveća uređenost je kod krutog agregatnog stanja, te čestice se dijele na kristal i amorfne supstance. Objasniti !
|
|
Ime i prezime:
Ehlimana Omanović
ehlimana.omanovic@live.com
|
 |
 |
Objašnjavanje fenomenâ posao je za učitelje, pitanja za zadaću trebala bi biti usmjerena na primjene tih objašnjenja u konkretnim slučajevima. Ovakav pristup zgadio je kemiju svima koji nisu otprije bili u nju zaljubljeni.
Tvari se općenito mogu naći u tri agregacijska stanja (i plazmi, ako ćemo pitati fizičare), a konkretno stanje (općenitije to bude faza, a njih pak može biti i više) ovisi o tlaku i temperaturi. Kako točno što o čemu ovisi, najljepše se može prikazati na faznom dijagramu (tipični prikaz možeš vidjeti ovdje). Odnos tlaka i vrelišta može se opisati Antoineovom jednadžbom, koja se dodatno može aproksimirati u jednostavniji, opet logaritamski oblik. Verbalni opis, ako se ne želi pogubiti u izricanju jednadžbe, ne može puno dalje od toga da s tlakom raste i vrelište, ali ne linearno, nego sve polaganije.
Razlog takovom ponašanju svodi se na to da grijanjem čestice tekućine imaju sve veću kinetičku energiju, što znači i da će više njih moći napustiti tekućinu. Premaši li srednja kinetička energija onu potrebnu za napuštanje tekućine, ona će proključati. Tlak, s druge strane, radi suprotno: što je iznad tekućine više drugih čestica, to će onima u tekućini biti teže napustiti istu pa će s tlakom rasti i vrelište. Želimo li to egzaktno opisati, vraćamo se opet jednadžbama i termodinamici.
Razina, ali i način uređenosti, jesu načini prepoznavanja agregacijskih stanja. U plinovitom reda nema jer su čestice udaljene i u stalnom pokretu, dok se kod tekućina red svodi na to da su im čestice zgusnute pa se manje brzo kreću negoli kad su plinovite. Kod krutih tvari čestice se miču slabo do nikako, tako da način na koji su posložene dolazi do izražaja. Dvije krajnosti toga su kristali, gdje se u sve tri dimenzije ponavlja isti uzorak, i amorfne tvari, kod kojih već nekoliko molekula dalje organizacija nema puno veze s onom prije. Između tih krajnosti postoji mnoštvo tvari koje nisu posve kristalne, ali ni amorfne. Lijep primjer su tekući kristali, gdje je dio strukture rastaljen, a dio krut.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
i.cvrtila@rug.nl
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
