|
 |
|
Znacaj i uloga mikroorganizama na ocuvanje zivotne sredine
|
|
Ime i prezime:
danijela kosic
kosic-k2@cg.yu
|
 |
 |
Organizme najčešće dijelimo prema njihovoj ulozi u biosferi na proizvođače (zelene biljke), potrošače (životinje) i razlagače (mikroorganizmi - prokarioti i jednostanični eukarioti). Već ovdje imamo mikroorganizme kao važan faktor za zatvaranje cijelog kruga. No smatram da je takva podjela čista uvreda za mikroorganizme.
Recimo da život na Zemlji traje nekih 4 milijarde godina (najstariji poznati tragovi života imaju odprilike 3,8 milijarde). Iako ima nalaza višestaničnih životinja od prije više od milijardu godina, čini se da su se u većem broju pojavile tek pred 600-700 milijuna godina. Nova otkrića neprestano pomiču ove vremenske granice dalje u prošlost, ali ipak barem 3/4 povijesti života na Zemlji pripada mikroorganizmima, od toga najveći dio prokariotima (bakterijama i arheima). I kasnije (pa i sad) eukarioti žive u svijetu koji su stvorili i dobrim dijelom održavaju prokarioti. Prije dva desetljeća počela je prava mala revolucija u biologiji. Nove metode i pristupi u proučavanju mikroorganizama otvorile su nam potpuno nove vidike. Postoje procjene da je masa prokariota (dakle ne računamo jednostanične eukariote) jednaka masi viših eukariota, a možda i mnogo veća. Prokarioti imaju mnogo raznolikiji i brži metabolizam i brže se razmnožavaju i prilagođavaju novim uvjetima u okolišu pa je njihov utjecaj još izraženiji. Mi živimo na površini i općenito nas zanimaju samo stvari veće od milimetra, ali oko nas, ispod nas (do nekoliko kilometara u dubinama Zemlje) i u nama (simbiotske bakterije u probavilu bez kojih ne možemo živjeti i bakterije koje nam donose bolesti) sve vrvi životom. |
|
|
Odgovorio:
Kristijan A. Kovač
kkovac@chem.pmf.hr
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
