|
|
Metan nastaje u močvarama pa se zove močvarmi plin?
dali je ovo točno?
|
Ime i prezime:
Matea Papić
mateapapic4@gmail.com
|
|
|
Ne posve, budući da ono što nastaje nije samo metan, premda je metan glavni sastojak. Pored metana, u močvarnom se plinu može naći ugljikovog dioksida i monoksida, vodika, sumporovodika, a vjerojatno i amonijaka, fosfina i difosfana. K tomu, močvarni plin u neku ruku nastaje ispod močvare tj. u mulju gdje, zbog otežanog ili čak posve prekinutog pristupa zraka, umjesto aerobnih teku anaerobni procesi razgradnje ostataka (močvarnih) biljaka i životinja. Dok se aerobnim procesima organska tvar u konačnici oksidira do vode i ugljikovog dioksida (te dušika, ako se radi o bjelančevinama), u anaerobnima će nedostatak kisika uzrokovati to da uglavnom nastaju plinovi koje sam spomenuo na početku ovog odgovora, ponajviše od njih metan i ugljikov dioksid.
Močvarni plin ne mora nastajati samo u močvarama, premda su one njegov glavni izvor. Dovoljno je da tlo sadrži dovoljno biljnih ili životinjskih ostataka, da bude dovoljno vlažno i toplo te da pristup zraka bude dovoljno otežan i ono što će se oslobađati sastavom će biti blisko močvarnom plinu. U određenim uvjetima taj plin (odakle god izlazio) može biti i samozapaljiv (ako ima dovoljno difosfina), što je mogućim razlogom za neka od narodnih vjerovanja u duhove. Naime, dok sam još bio mali, čuo sam priče o "sviečkarima", svijetlećim duhovima koji poput plamičaka noću plaze po tlu, osobito za toplih ljetnih noći. Kasnije sam naučio da se ti plamičci pojavljuju i šire od Prigorja (praktički po cijelom svijetu), pod raznim imenima od kojih je englesko "Will-o'-the-wisp" vjerojatno najraširenije. Konačno, naučio sam i da se, umjesto duhovima, ta noćna svjetla danas mogu objasniti i (bio)kemijskim procesima (lijep tekst o tomu možeš pročitati ovdje).
Pozdrav, |
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
i.cvrtila@rug.nl
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
|
|