|
 |
|
Navedi vrste voda i primjere
|
|
Ime i prezime:
Kristina Martinjak
kristinamartinja@net.hr
|
 |
 |
Kemijski gledano, postoje tri vode: obična, teška i superteška. Obična je oksid procija, najlakšeg izotopa (izotopi su atomi istog elementa, samo različitih masa) vodika, teška deuterija (koji je dvostruko teži od procija), a superteška tricija (trostruko teži od vodika, k tomu radioaktivan). Iako se radi o istom spoju, kemijska i fizikalna svojstva tih triju voda u određenoj se mjeri razlikuju.
Ako pak misliš na vode u prirodi tj. na Zemlji, uvijek će to biti ona obična (tek jedan od 6410 atoma vodika na Zemlji bit će deuterijev, a tricijevih je daleko manje), samo s različitim otopljenim tvarima, budući da je prirodna voda rijetko kad posve čista. Podjela pak ovisi o tomu što nas zanima. Prvo što mi pada na pamet je podijeliti vodu na morsku, kompnenu i atmosfersku. Može se podijeliti i na led, tekuću vodu i vodenu paru, a gdje koje najviše ima, ne bi trebalo biti teško domisliti se. Može se podijeliti i po tomu kreće li se ili pak stoji na mjestu, a pokretne se vode mogu podijeliti i po tomu kako se i kuda kreću. I, konačno, vode možeš podijeliti i po tomu što je i u kakvim količinama u njima otopljeno. More se po tomu razlikuje i od rijeka i od kišnice, ali i od leda. S druge strane, i mora se razlikuju među sobom, baš kao i kopnene vode, s tim da se u potonjem slučaju obično koristi pojam tvrdoće vode.
Lako je moguće da ti udžbenik (kemije, pretpostavljam, iako bi mogao biti i zemljopisa) ima neke vlastite ideje o podjeli voda, tako da bih preporučio da zaviriš i tamo. Ipak, na prvom bi mjestu trebalo biti vlastito promišljanje.
Pozdrav, |
|
|
Odgovorio:
Ivica Cvrtila
i.cvrtila@rug.nl
<-- Povratak
|
|
|
Postavite
pitanje iz bilo kojeg područja kemije i
e-škola će osigurati da dobijete odgovor od kompetentnog znanstvenika. |
  |
|
